Platforma iTunes bila je ključnim dijelom revolucije koja je izmijenila industriju glazbe. Sad, kad je tom softveru za reprodukciju multimedijskih sadržaja, digitalnoj trgovini, alatu za sinkronizaciju i tko zna što sve još ne došao kraj, mnogi će odahnuti.

Kao što smo bili najavili, s izdanjem operativnog sustava macOS 10.15 Catalina osnovne funkcionalnosti iTunesa bit će izdvojene u zasebne aplikacije Music, TV i Podcasts, čime će biti ukinuta njegova dominacija u Appleovom softverskom i hardverskom ekosustavu.

Sinkronizaciju uređaja preuzet će aplikacija Finder, tako da će izrada sigurnosnih kopija (backup), softverske nadogradnje i povrat uređaja biti dostupne izravno iz njenog izbornika.

Navodno će još neko vrijeme iTunes biti prisutan u izdanju za Windows, ali čini se kako su mu dani odbrojani. Malo tko će roniti suze za njim jer se u gotovo dva desetljeća postojanja preobrazio u prenapuhani ćušpajz svega i svačega.

Lice Digital Huba

Pa ipak, upravo je ta sveobuhvatnost u početku bila njegova najzanimljivija karakteristika. Naime, iTunes je bio sučeljem Appleove strategije Digital Hub, koju je Steve Jobs predstavio 2001.

U sklopu te strategije Mac je bio središtem digitalnog života svog vlasnika koje je povezivalo digitalne kamere, glazbene playere i druge uređaje, a iTunes je zamišljen kao softver koji će obuhvatiti razne multimedijalne oblike zabave.

U svibnju 2005. dobio je podršku za video, mjesec dana kasnije za podcastove, u siječnju 2010. za knjige. Osim što je bio zadužen za upravljanje glazbenim playerom iPodom postao je i pratećim softverom za iPhone. Sve do izdanja iOS 5 morali ste koristi iTunes za aktivaciju Appleovog pametnog telefona, a mogli ste njime i instalirati aplikacije te upravljati njima.

S vremenom se iTunes tako preobrazio iz mršavog džuboksa u nezgrapnu mješavinu softvera različitih namjena koja je, činilo se, tražila nadogradnju svaki put kad biste ju otvorili.

Bio je prethodnicom trgovine glazbom online (za koju je postao sinonimom) i iPod (isprva je reklamiran kao alat za prebacivanje glazbe s popularnih glazbenih playera tvrki Rio i Creative Labs).

Tijesna integracija raznovrsnih funkcionalnosti bila je impresivna. Mogli ste kupovati glazbu za siću, kopirati ju s CD-a, posložiti ju u popise za sviranje i potom te popise prebaciti na iPod, sve u jednoj aplikaciji.

Prvo je stiglo izdanje za Mac, u siječnju 2001. godine, koje je slijedilo izdanje za iPod u listopadu iste godine. S travnjem 2003. došla je trgovina iTunes Store, koja je u početku nudila tek 200 tisuća pjesama, da bi se u listopadu iste godine pojavilo i izdanje za Windows, otvorivši po prvi put vrata iTunesa i onima koji ne koriste Appleova računala.

Sve navedeno ga je učinilo oglednim primjerom kako ljudi mogu legalno preuzimati glazbu online uz plaćanje, umjesto krađe sa servisa poput Napstera. Zahvaljujući popularnosti iPoda i iTunesa Apple je vrlo brzo zagospodario tržištem digitalnih preuzimanja, što je toj tvrtci omogućilo postavljanje pravila igre i uvjeta.

Uspon streaminga bio je početak kraja

A to nije dobro sjelo ljudima u industriji glazbe. Zbog prodaje pojedinih pjesama po 99 centi umjesto kompletnih albuma za znatno više mnogi umjetnici i diskografi optužili jabučare kako obezvrjeđuju glazbu. Imalo je to i konkretnih posljedica. Ukupni prihod diskografske industrije je od 2003. do 2012. godine, kad je digitalna prodaja bila na vrhu, pao s 20 na na 15 milijardi američkih dolara.

Uspon streaminga, čemu je Apple također značajno pridonio, značio je kako model kupovine i vlasništva na kojem je iTunes počivao više nije jedini, niti dominantan. Nekad vrlina, sveobuhvatnost iTunesa tako je postala suvišnom jer su ju zamijenili specijalizirani servisi.

Ključne funkcionalnosti iTunesa vezane uz glazbu preselile su se u servise u računalnom oblaku kao što su Spotify, Deezer, Apple Music i njima slični. Video je preuzeo Apple TV s pratećim aplikacijama, iCloud izradu sigurnosnih kopija. Audio sadržaje poput podcasta i knjiga moguće je izravno prebaciti, a softverske nadogradnje izravno preuzeti na pametne telefone.

Uspjeh iTunesa teško je poreći. Nadživio je gotovo sve slične programe svog doba (iznimke poput Winampa su rijetke) i bio ključnim dijelom digitalne transformacije industrije zabave. Na kraju je pao pod prevelikim opterećenjem koje ga je dovelo do ruba upotrebljivosti (i gurnulo preko njega, rekli bi mnogi). Neka mu je vječna slava i hvala.