Kemičari Laboratorija za zelenu sintezu Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvili su novu metodologiju za sintezu serije metal-organskih mreža, klase materijala koja se intenzivno istražuje za različite primjene, od skladištenja plinova i razvoja novih goriva za automobile, pročišćivača za štetne plinove i bojne otrove, do primjene za razvoj modernih lijekova i učinkovitih katalizatora.

Novi pristup omogućio je korištenje jeftinijih metalnih izvora, potpuno uklonio otapala iz sinteze te kao nusprodukte imao vodu ili octenu kiselinu. Rezultati su objavljeni u jednom od prestižnih svjetskih znanstvenih časopisa 'Chemistry of Materials'.

Znanstvenici Laboratorija za zelenu sintezu IRB-a dr. sc. Bahar Karadeniz i dr. sc. Krunoslav Užarević, u suradnji s istraživačkim grupama s američkog Sveučilišta Northwestern (grupa prof. dr. sc. Omara Farhe) i kanadskog Sveučilišta McGill (grupa prof. dr. sc. Tomislava Friščića) te u suradnji s doc. dr. sc. Ivicom Đilovićem s PMF-a, otkrili su novi, učinkoviti i zeleni pristup sintezi MOF-74 materijala s kontroliranom raspodjelom metalnih centara.

Nova mehanokemijska metoda jednostavna je, 'zelena' i omogućava jeftiniju sintezu ovih zanimljivih bimetalnih poroznih materijala, a u konačnici bi mogla imati povoljan utjecaj na njihovu veću dostupnost i lakšu implementaciju u industrijski relevantne procese.

Metal-organske mreže (MOFs) jedna su od najzanimljivijih područja istraživanja moderne znanosti o materijalima. Riječ je o skupini poroznih polimernih spojeva građenih od metalnih centara koji su premošteni organskim molekulama. Kombinacijom geometrije organskih mostova i koordinacijskih preferencija metalnih centara mogu se stvoriti vrlo modularne i raznolike jednodimenzionalne, dvodimenzionalne ili trodimenzionalne strukture.

MOF-ovi imaju veliki potencijal industrijske primjene stoga, ne čudi da se ova zanimljiva klasa materijala našla u fokusu istraživanja znanstvenika diljem svijeta, te da su ove godine MOF-ovi predstavljeni kao jedna od deset inovacija koje bi mogle promijeniti svijet u izboru Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju.

''Očekujemo da će se ovakav pristup moći primijeniti i na druge funkcionalne MOF-ove, čime bi se područje ovih interesantnih materijala moglo razviti u novom smjeru. Mehanokemijski postupak kojeg je razvio naš tim je jednostavan, održiv i omogućava jeftin pristup ovim zanimljivim materijalima. Zbog toga će biti dostupniji i lakše će se implementirati u industrijske procese', objasnio je dr. sc. Krunoslav Užarević, dopisni autor i voditelj Laboratorija za zelenu sintezu IRB-a.