Zemlja se velikom brzinom kreće prema katastrofalnom završetku, a ako nešto ozbiljno ne promijenimo, do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva, objavila je skupina znanstvenika
Prema izvješću objavljenom u posljednjem broju uglednog časopisa Nature, svijet se kreće prema masovnom izumiranju i nepredvidljivim promjenama kakve se nisu dogodile od povlačenja ledenjaka prije 12.000 godina.
'Postoji velika vjerojatnost da će do kraja stoljeća Zemlja postati sasvim drugačije mjesto', rekao je jedan od autora istraživanja, Anthony Barnosky, profesor integrativne biologije na Berkeleyu.
'Ove promjene možete zamisliti kao razdoblje brzih prilagodbi u kojem ćemo biti progurani kroz ušice na igli', rekao je. 'Dok budemo prolazili kroz njih, zadesit će nas politička i gospodarska previranja, ratovi i glad.'
Točke bez povratka
Barnosky i 17 njegovih kolega analizirali su istraživanja o klimatskim promjenama, ekologiji i Zemljinim kritičnim točkama. Naime, mnogi znanstvenici vjeruju da postoji najmanje sedam graničnih točaka koje ne bismo smjeli prijeći: 5% erozije ozona; 15% zemlje pod nasadima; 2.600 četvornih km godišnje potrošnje pitke vode; kiselost oceana trebala bi se zadržati na takvim razinama da koncentracije aragonita (od kojeg su izgrađeni koraljni grebeni) bude najmanje 80% od predindustrijskih; da izumiranje vrsta ne prelazi 10 milijuntih dijelova godišnje (što smo već prešli); da ljudi ne dodaju više od 25% dušika koji se iz atmosfere prenosi u tlo te da koncentracija ugljičnog dioksida ne prijeđe 350 dijelova na milijun, kako se ne bi prešlo globalno zagrijavanje od dva stupnja Celzija. Barnosky upozorava da nakon određenog praga pritisak na okoliš vodi u stanje iz kojeg više nema povratka. Odjednom se pokreću globalne tranzicije i planet počinje reagirati na nepredvidljive načine. Posljednji primjer takvih tranzicija bio je kraj zadnjeg ledenog doba. U tri tisuće godina Zemlja se od planeta čija je trećina bila prekrivena ledom transformirala do današnjeg stanja u kojem leda gotovo uopće nema. Najveći dio izumiranja i ekoloških promjena odigrao se u samo 1.600 godina, a bioraznolikost se otada još uvijek nije oporavila.
Ljudi danas uzrokuju promjene koje su čak brže i veće od onih prirodnih u kojima su nestali ledenjaci. Količine ugljičnog dioksida od industrijske revolucije porasle su za 35 posto i pokrenule zatopljenje koje je brže od postglacijalnog. Ljudi su izgradnjom naselja i poljoprivredom potpuno transformirali 43 posto Zemljine površine, a broj stanovnika je eksplodirao i povećao pritisak na resurse, prvenstveno na vodu i izvore energije.
Novi, ružniji svijet
Prema novom izvješću konačne je rezultate teško predvidjeti jer naš planet kroz točke bez povratka po definiciji zalazi u nepoznata područja. Na temelju prijašnjih tranzicija Barnosky i njegovi kolege predviđaju da će doći do masovnog izumiranja vrsta (s okončanjem ledenog doba nestalo je oko 50 posto velikih sisavaca) te do promjena u izgledu ostalih vrsta na lokalnoj razini. Istovremeno će ljudi sami sebi stezati omču oko vrata iscrpljujući prirodne resurse.
Znanstveni tim procjenjuje da će do 2025. ljudi koristiti više od 50 posto Zemljine površine. Broj stanovnika narast će na devet milijardi, a to pak znači da ćemo morati postati puno učinkovitiji u proizvodnji i potrošnji energije te da ćemo se trebati orijentirati na održive izvore kako bismo očuvali vrste i njihova staništa za buduće generacije.
'Htio bih da kroz 50 do 100 godina Zemlja bude barem jednako dobra za moju djecu i njihovu djecu kao što je sada, a vjerujem da većina ljudi želi isto. Nalazimo se na raskrižju. Ako ništa ne poduzmemo, naše potomke čekaju točke bez povratka i ružniji svijet', upozorio je Barnosky.
