Ako se svjetski čelnici i stručnjaci na summitu u Rio de Janeiru u lipnju ne uhvate ozbiljno u koštac s problemima okoliša, čovječanstvo bi mogla snaći globalna humanitarna kriza, poručili su svjetski stručnjaci s konferencije 'Planet pod pritiskom' koja se prošli tjedan održala u Londonu
U deklaraciji 'Stanje planeta', koja je objavljena nakon četverodnevnog skupa, znanstvenici ističu da je Zemlja danas suočena s izazovima bez presedana – od nestašice vode, preko zagađenja i izumiranja vrsta do naglog porasta potražnje za hranom.
Autori deklaracije pozvali su sudionike predstojećeg summita da preispitaju upravljanje okolišem te da odbace opsjednutost BDP-om kao jedinim barometrom blagostanja.
Kraj blagostanja kakvo poznajemo?
'Nastavak funkcioniranja sustava Zemlje na način na koji je održavala blagostanje ljudske civilizacije u prošlim stoljećima doveden je u opasnost', ističe se u deklaraciji i dodaje: 'Razvoj situacije mogao bi intenzivirati gospodarsku, ekološku i društvenu krizu te stvoriti humanitarno izvanredno stanje globalnih razmjera.'
Skup je okupio gotovo 3.000 znanstvenika, ekonomista, poslovnih ljudi i političara, a organiziran je kao svojevrstan uvod u UN-ovu konferenciju o održivom razvoju u Riju.
U snimljenoj poruci glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozdravio je deklaraciju ističući da ona 'nije mogla doći u bolje vrijeme'.
'Klimatske promjene, financijska kriza i problemi osiguranja hrane, vode i energije prijete ljudskom blagostanju i civilizaciji kakve poznajemo', rekao je. Ban je dodao kako razmišlja o uspostavljanju znanstvenog tijela ili imenovanju savjetnika koji bi o ovim problemima savjetovali njega i druge djelatnike UN-a.
154905,150517,147950,181928
BDP nije jedino mjerilo napretka
Prema deklaraciji, ljudski utjecaj na Zemlju danas je toliko velik da se može reći da smo ušli u novo doba, 'antropocen' (od grčkog anthropo – čovjek i cene – novo). Globalizacija je pokazala da su gospodarstva i društva danas međusobno vrlo povezana i međuovisna. Ove promjene donijele su stabilnost i inovacije, međutim, stvorile su i sustav koji je ranjiv za iznenadne poremećaje, što su pokazali financijska kriza i porast cijena hrane. Za hvatanje u koštac s problemima okoliša trebat će nam opsežne reforme. Jedna od njih tiče se načina upravljanja.
'Postojeći međunarodni aranžmani ne bave se dovoljno brzo s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i nestajanje bioraznolikosti', stoji u izviješću koje poziva na policentričan pristup što podrazumijeva raznovrsna partnerstva među lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima te poslovnim grupacijama.
Deklaracija ističe da je neophodno osloboditi se opsesije BDP-om kao jedinim pokazateljem napretka. Vlasti u svoje procjene trebaju uključiti okoliš, zdravlje i društvene čimbenike.
'Važno je provesti transformaciju u kojoj ćemo odustati od prihoda kao glavnog stupa blagostanja i razviti indikatore koji mjere stvarna poboljšanja blagostanja u svim područjima', upozorava dokument.