Higgsov bozon je misteriozna čestica za koju se vjeruje da čitavom svemiru daje oblik i veličinu, ali znanstvenici dosad nisu uspjeli pronaći direktan dokaz za njeno postojanje.

No danas su znanstvenici švicarskog CERN-a rekli da je eksperiment CMS na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) blizu Ženeve iznjedrio čvrste dokaze za postojanje nove čestice, vrlo vjerojatno Higgsovog bozona. Kombinacija rezultata CMS-a i zasebnog eksperimenta ATLAS daje još veću sigurnost da je tome tako - šanse da su znanstvenici u krivu su otprilike 1 naspram 3,5 milijuna.

Higgsov bozon hipotetska je elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica. Teoriju o njegovu postojanju postavio je još 1964. škotski fizičar Peter Ware Higgs sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je bio prisutan i na današnjoj CERN-ovoj konferenciji za medije. Otkriće Higgsovog bozona smatra se jednim od najvažnijih znanstvenih uspjeha u posljednjih sto godina.

Također, jučer su znanstvenici američkog Fermilaba otkrili snažne (no ne i nedvojbene) dokaze postojanja Higgsovog bozona. Njihovi su rezultati zasnovani na preko deset godina istraživanja. Fermilab tvrdi da je riječ o 'najjačoj indikaciji za postojanje Higgsovog bozona dosad'.

'Naši podaci snažno upućuju na postojanje Higgsovog bozona, no trebat će nam i rezultati Velikog hadronskog sudarača (LHC-a) u Europi da to konačno potvrde', rekao je jedan od glasnogovornika Fermilabovog CDF-a, Rob Roser.