Astronomi su otkrili dosad najveću neutronsku zvijezdu udaljenu 'samo' 3.000 svjetlosnih godina čija je masa dva puta veća od Sunca
Svojom masom zvijezda nazvana PSR J1614-2230 postavila je novi rekord - za 20 posto veći od dosadašnjeg. Kao i u drugim neutronskim zvijezdama, materija je u njoj toliko sabijena da vjerojatno nije znatno veća od Zagreba.
'Tipičan polumjer neutronskih zvijezda je oko 10 kilometara', rekao je dr. Paul Demorest iz National Radio Astronomy Observatory (NRAO) u Charlottesvilleu, u SAD-u.
'To je približno veličina nekog grada, što je zanimljivo kada se radi o astronomskim objektima budući da takve razmjere ljudi lako mogu pojmiti. No istovremeno je u tom prostoru sadržana masa dva puta veća od Sunčeve. Dakle, dok je njezine dimenzije lako shvatiti, gustoća u njoj je daleko veća od bilo koje poznate na Zemlji', objasnio je dr. Demorest. Za ilustraciju, jedna čajna žličica tvari neutronske zvijezde teška je oko milijardu tona.
Otkriće, predstavljeno u novom broju časopisa Nature, važno je ne samo zbog rekorda, već i zbog spoznaja o vrstama čestica koje se u neutronskim zvijezdama mogu naći.
Znanstvenici smatraju da su neutronske zvijezde objekti koji su nastali u eksplozijama na kraju života velikih zvijezda. Atomski materijal koji nije raspršen urušava se i stvara tijelo sačinjeno gotovo isključivo od neutrona. Ova tijela često se izuzetno brzo okreću – u slučaju PSR J1614-2230, to je 317 puta u sekundi - i poput svjetionika šalju snažne impulse radiovalova, te se nazivaju pulsarima.
Budući da PSR J1614-2230 kruži oko obližnje zvijezde, na njezine pulseve na putu prema Zemlji utječe gravitacija susjede.
'Pulsevi na proputovanju iz neutronske zvijezde prolaze pored susjedne i malo se usporavaju. Kada je neutronska zvijezda iza susjedne, mi na Zemlji vidimo da radiovalovi stižu malo kasnije nego kada je ispred nje', rekao je dr. Demorest.
Na temelju ovog efekta nizozemsko-američki tim je izračunao mase oba tijela i zaključio da je pulsarova 1,97 puta veća od mase Sunca.
Novi rezultati isključuju mogućnost da u jezgrama tih neobičnih objekata postoje neke egzotične čestice poput hiperona ili slobodnih kvarkova. 'Kada bi se te čestice stvarale, zvijezda bi postala previše gusta i već bi se urušila u crnu rupu', rekao je voditelj istraživanja.