PARIZ - U polovici smrtnih slučajeva svih dobi, nijedna skrivena bolest nije signalizirana.

Trudnoću i poteškoće s metabolizmom poput dijabetesa i pretilosti citiraju kao "posebno važne rizične čimbenike" Philippe Barboza i njegovi kolege s Francuskog instituta za sanitarni nadzor u tom časopisu Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti sa sjedištem u Stockholmu.

Najmanje 49 posto fatalnih slučajeva pokazivalo je još neku patologiju, često bolesti koje izazivaju smrt u slučaju sezonske gripe, prema istraživačima koji su detaljno analizirali 574 od 684 smrti potvrđenih do 16. srpnja, to jest u deset tjedana nakon prve međunarodne uzbune zbog novog virusa H1N1.

Pedeset jedan posto preminulih osoba imalo je između 20 i 49 godina, što predstavlja prosječnu dob od 37 godina. Šesnaest smrti zabilježeno je kod trudnica, od kojih najmanje osam s drugim rizičnim čimbenicima (pretilost, srčana ili respiratorna bolest poput astme ili tuberkuloze).

Među smrtnim slučajevima 12 posto ih otpada na djecu do 9 godina, a 10 posto na mlade od 10 do 19 godina.

Više od četvrtine (27 posto) preminule djece nije bolovalo od još neke bolesti, kao i 22 posto mladih od 20 do 29 godina, ističu autori.

Stariji od 60 godina predstavljali su globalno 12 posto smrtnih slučajeva, ali do 28 posto u Australiji i 36 posto u Kanadi. U toj dobnoj skupini, 60 posto smrti odnosilo se na osobe koje su bolovale od srčane ili dišne bolesti.

Općenito tijekom te prve faze pandemije, stopa smrtnosti (broj mrtvih u odnosu na broj slučajeva) iznosila je oko 0,6 posto s velikim variranjem ovisno o zemlji i metodama bilježenja oboljelih.