Kao i mnogi stanovnici Afganistana, Manizha Naderi zabrinuta je za sudbinu svoje zemlje nakon 2014. godine, kada međunarodne borbene snage završe povlačenje nakon više od desetljeća rata, izvještava Glas Amerike

'Cijela zemlja bi se mogla raspasti, mogao bi izbiti građanski rat. Sve što smo postigli u deset godina bi se moglo srušiti ako SAD i NATO napuste zemlju suviše brzo', kaže Manizha.

Žene u Afganistanu dobile su određena prava nakon svrgavanja talibanske vlade 2001. Pod talibanskom vladavinom 90-ih godina, ženama u Afganistanu nije bilo dopušteno raditi, obrazovati se ili napuštati dom bez muške pratnje. Od tada, dosta toga se promijenilo.

Odlaskom talibana, uz pomoć međunarodne zajednice i NATO-a, djevojčice su se vratile u škole, žene su počele raditi na javnim mjestima i u vladinim organizacijama, kazala je Afifa Azam iz Afganistanske mreže žena.

No afganistanski i međunarodni aktivisti za ljudska prava zabrinuti su da bi se taj napredak mogao brzo izbrisati odlaskom međunarodnih snaga. Na marginama NATO summita u Chicagu, organizacija Amnesty International uputila je otvoreno pismo američkom predsjedniku Baracku Obami i afganistanskom predsjedniku Hamidu Karzaiju zahtijevajući od njih da održe svoje obećanje i očuvaju prava i slobode žena. Pismo koje su potpisali i mnogi uglednici, poput bivše američke državne tajnice Madeleine Albright i dobitnice Nobelove nagrade Shirin Ebadi.

'Afganistanke bi trebale sudjelovati u mirovnom procesu na državnoj i na lokalnoj razini, u planiranju, pregovorima i implementaciji. Voljeli bismo vidjeti uspostavu fonda kojim bi se osiguralo da će se u godinama koje dolaze pružiti podrška afganistanskim ženama i građanskom društvu', rekao je Frank Januzzi iz Amnesty Internationala.

Tri milijuna afganistanskih djevojčica trenutačno pohađa školu, a oko trećine mjesta u parlamentu imaju žene. Amnesty International i ostale organizacije žele da žene sa 30 posto uključenosti budu dio pregovaračkih timova u mirovnim razgovorima za okončanje rata u Afganistanu.