'Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar', kaže Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50 posto hrvatske populacije bregunica, međutim, broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90 posto. Stručnjaci za ptice procjenjuju da je nacionalna populacija u 80-im godinama 20. stoljeća brojala više od 30.000 parova, dok se današnja nacionalna populacija procjenjuje na 5.000 do 8.000 parova.

Na području Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatijeg kao Europska Amazona, u 2015. zabilježeno je manje od 4.000 parova.

Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka – uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

'Ako se negativni trend nastavi, bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad bila vrlo česta na Dravi', kaže Ivan Darko Grlica, hrvatski stručnjak za bregunice iz udruge Prirodoslovno društvo Drava, koji prati populaciju ove vrste ptice više od 10 godina.

Ima li načina da se bregunici pomogne?

Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.