Priznala je kako voli odrediti kratak rok za ostvarenje postavljenih ciljeva i vidjeti mogu li se oni dotad postići. Tako je bilo sa zaključivanjem poglavlja kao uvjetom potpisivanja pristupnog ugovora, što je Hrvatska uspjela odraditi do lipnja prošle godine, a tako je i sada, kada je do referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji preostalo samo 16 dana.

Toliko još Vlada ima vremena da nas obavijesti što nas sve čeka u Europskoj uniji i uvjeri da na referendumskom listiću zaokružimo – 'da'! Osim objektivnih razloga za relativno kratak rok, ministrica Pusić priznaje i da postoje oni subjektivni: 'Kada sam došla u novu sredinu, u Ministarstvo, takav mi je rok omogućio da vidim tko od mojih suradnika intenzivno radi i priprema se, ostaje na poslu do 11 sati navečer, a tko se skriva po sobama. To je dobar znak za ubuduće', ističe Vesna Pusić, koja na taj način kani procijeniti svoje nove kolege u Ministarstvu i utvrditi koliko se na koga može osloniti.

Prijetnja može biti samo loša vlada

'Hoćemo li ukloniti ozbiljne zakonske i institucionalne birokratske prepreke efikasnosti sustava, a hoćemo, moramo to učiniti prvo u svome radu. Bilo je primjedbi da će nam za pripremu onoga što smo htjeli napraviti u ovoj kampanju trebati barem mjesec-dva, no ljudi su ovdje to bili u stanju napraviti za pet dana!' ističe nova ministrica.

Tvrdi kako su sve osmislili i pripremili te je ostalo još nekoliko stvari za obaviti poput informativne brošure koju će dijeliti po kućama i stanovima nekoliko dana prije referenduma.

Glavnim problemom Europske unije u ovom trenutku vidi euro-zonu, dakle euro, kojega kao sredstvo plaćanja koristi 17 od 27 država članica. Za neke od njih smatra kako su u tu zonu ušle prebrzo, neke su frizirale ili čak lažirale podatke prilikom ulaska i sada za to plaćaju visoku cijenu. No tvrdi da kriza u koju su zapale ne proizlazi iz njihovog članstva u EU ili u eurozoni, nego iz njihovog relativno neodgovornog ponašanja po principu 'cvrčak i mrav': 'U vrijeme ekonomski povoljnih okolnosti, visokih stopa rasta, balona na tržištu nekretnina, buma financijske industrije i njezinih derivata kojima su banke operirale, jeftinih kredita, nije se razmišljalo o posljedicama i ušlo se u prevelika zaduženja. Nastupom krize eksplodirao je balon tržišta nekretnina i takve države došle su u tešku situaciju. To bi im se, uz takvu politiku, dogodilo i da nisu članice Unije, no tada bi već davno bankrotirale.'

Pusić naglašava kako ima i zemalja članica EU-a koje je kriza mimoišla ili tek neznatno zahvatila. U pristupnom ugovoru kaže da nema skrivenih prijetnji niti 'kostura iz ormara', a jedina moguće prijetnja bila bi ta da vlada nije dovoljno sposobna i ekipirana za uspjeh. No ta opasnost postoji bili u Uniji ili ne, ali kao članica Unije možemo više profitirati, a s nesposobnom vladom možemo i više izgubiti.

Godinu-dvije za probleme sa Srbijom!

Arbitražni sporazum sa Slovenijom ratificiran je u oba državna parlamenta i po njemu valja postupati. Nakon svega što mu je prethodilo, smatra Pusić, pouka je objema stranama da je pametnije, jeftinije i brže stvari rješavati bilateralno.

'To se ne može postići ucjenom i mora se oslanjati na zdrav razum i sposobnost dogovora', tvrdi. U budućim odnosima sa Srbijom, svrha je da ljudi konačno saznaju što je s njihovim u ratu nestalim članovima obitelji, važno je da nam se vrati opljačkano kulturno blago i razriješe sporne optužbe za ratne zločine.

'Ako je to cilj kojem težimo, pokušajmo ga postići. Ako to nismo u stanju riješiti – a ovisi o hrvatskoj i o srpskoj strani – nikomu ništa, idemo na tužbe za genocid bez obzira kako to završilo i što se dogodilo. Ako smo u stanju riješiti ta pitanja dogovorno, na dnevni red dolazi i razgovor o mogućem povlačenju tužbi za genocid. Bez prethodnog rješavanja tih problema, ta točka ne može doći na dnevni red. Ako to budemo u stanju riješiti, napravili smo ozbiljan iskorak. Vremenski okvir za tako nešto je godinu-dvije', ekskluzivno otkriva nova ministrica vanjskih i europskih poslova.

Vesna Pusić ocjenjuje i kako stabilnost regije ne postoji bez stabilnosti Bosne i Hercegovine te da su Hrvati u ovome trenutku zbog niza povijesnih razloga u BiH u najnezgodnijoj poziciji: najmanje ih je i ekonomski su prilično snažni, ali politički nemaju stvarni temelj utjecaja.

'Ja sam zadnja koja bih smatrala da je etnička reprezentacija najmodernija ili najprihvatljivija, ali dok god ona kao takva postoji, mora biti jednaka za sve. Ne može biti drukčija za Hrvate u odnosu na druge entitete. Hrvatska to neće rješavati niti nametati vlastita rješenja, ali smo sposobni i spremni sudjelovati u nekoj vrsti regionalnog razgovora i drugima prenositi naša iskustva iz europskih procesa', zaključila je Vesna Pusić.