'Svi ovi atmosferski događaju kao što je suša, poplava pojavljivali su se i u povijesti, čak prije ljudske vrste. Ono što se događa, događa se s ljudskim aktivnostima, prvenstveno mislimo na paljenje ugljena nafte i plina, čega je nusproizvod CO2 te se time dodatno zagrijava klimatski sustav i događaje koji se prirodno događaju, čovjek dodatno pojačava njihov intenzitet', naglasio je klimatolog.

Istaknuo je da kada se govori o temperaturnim indeksima, kao što su toplinski valovi i suša, tu je jasan ljudski utjecaj koji je tijekom 20. stoljeća postao toliko jak da smo mogli reći kako klimatske promjene više nisu prirodna anomalija.

'Ono što se dešava u 21. stoljeću je to da smo osim toplinskog režima koji smo poremetili, utjecali i na hidrološki ciklus pa stoga događaji kao što su ekstremne oborine, sve je jasnije, da su češći nego što je to prirodno', istaknuo je u razgovoru za HRT.

Na pitanje što se događa s morima, Güttler je rekao kako temperature mora i oceana rastu što je povezano s biološkim uvjetima za razvoj svih vrsta u moru. Kako kaže, za more je bitno to što razina mora raste i to iz više razloga.

'Jedan je razlog otapanje kopnenih ledenih masa, a drugi je toplinska ekspanzija. Što je toplije more to njegov volumen raste. Ta dva efekta pojačavaju jedan drugog, tako da smo danas u situaciji da nam Jadran, Sredozemlje, svjetski oceani, manje više svake godine rastu 3-4 milimetara', rekao je i dodao kako na razini godine to ne zvuči zastrašujuće, ali na razini 10 godina ili 100 godina može se kumulirati pola metra ili metar porasta svjetskih mora, što predstavlja veliki rizik za naselje i infrastrukturu.

Porast razine mora uništavat će polja

Istaknuo je kako je naš dio Jadrana na dijelovima dosta ranjiv u tom smislu te kako se u ovom kontekstu često spominje dolina Neretve, no postoji u Sredozemlju, ali i jugoistočnoj Aziji veliki dijelovi kopna koji su vrlo malo iznad srednje razine mora, tako da bi porast mora i od pola metra bio loš.

'Ljudi se neće utapati u tom porastu razine mora, ali će to uništavati polja gdje se uzgaja hrana i naselja te će doći do dodatnih migracija stanovništva, naglasio je u razgovoru za HRT.

Güttler je dodao kako je bilo prirodno tijekom razvoja civilizacije da smo izgradili naselja uz obale, tako da su one već dijelom devastirane i to ne samo zbog klimatskih promjena, već i zbog nekontroliranog izbacivanja smeća te prekomjernog korištenja umjetnih gnojiva koja sadrže dosta dušika i fosfora koji kroz rijeke ulazi u more što utječe na biološku aktivnost u tim zonama, smanjuje se dostupnost kisika, stvaraju se alge i neće biti dovoljno kisika za ribe.

Oceani su, što se tiče klime, odradili veliku stvar, kazao je, stoga što su oni veliki dio topline koja je emitirana u klimatski sustav akumulirali. Oni apsorbiraju višak CO2, gotovo četvrtinu, koji je emitiran u atmosferu. Četvrtinu apsorbiraju šume i zelene površine, a 50 posto CO2 ostaje u atmosferi. -

'Zaštita funkcionalnosti oceana i šuma su nužne zato što rješavaju 50 posto naših problema. U hrvatskoj se svake godine emitira 20 milijuna tona CO2, a u svijetu taj broj ide i do 40 milijardi tona CO2', naglasio je u razgovoru za HRT.

Jedno od najtoplijih ljeta

Prve sezonske prognoze su već govorile da će ovo ljeto biti jedno od toplijih. Sezonska prognoza, što se tiče temperatura, sve je pouzdanija. 

'Kada gledamo dugoročno, Hrvatska se zagrijava više manje kao i drugi dijelovi svijeta, za trećinu stupnja kroz 10 godina', naglasio je. Povećanje temperature za 3 i pol Celzijeva stupnja do kraja stoljeća je realna procjena, kaže, ali ako budemo ubrzali tranziciju društva koje neće biti toliko ovisna o gorivima kao što su ugljen, nafta i plin, možda se ipak povećanje temperature smanji na 2 stupnja.

'Što se tiče temperature možemo biti sigurni da će se nastaviti trend zagrijavanja te da će doći do probijanja temperaturnih rekorda, ali postoji prilika da ne dozvolimo da nam i hidrološki sustav eksplodira, pa da imamo višegodišnje suše ili ekstremne oborine', naglasio je Güttler.

Kaskamo u solarnoj energiji

Rekao je da u Hrvatskoj i u EU možemo napraviti sve i imati klimatski neutralan kontinent koji bi takav mogao biti 2050. godine, ali to je 10 posto svjetski emisija.

'Moramo se prilagođavati trenutcima koji dolaze, što i radimo. Kolege poljoprivrednici razvijaju poljoprivredne kulture koje podnose veća toplinska i oborinska naprezanja, kolege energetičari ulažu puno znanja i energije da bi imali energetski stabilan sustav, ali morat ćemo riješiti srž problema, a to je unošenje previše stakleničkih plinova', rekao je.

Tendencija EU je da se do 2030. godine smanji emisija CO2 za 55 posto nego 1990., zatim do 2050. budemo na nuli. Güttler ističe kako se u Hrvatskoj vjetro potencijal solidno iskorištava, hidroelektrane su naš izvrstan resurs, no u solarnoj energiji jako kaskamo.