Sedmog listopada 1991. saborske zastupnike prenula je snažna detonacija. Na sjedište Vlade i Ured predsjednika RH Franje Tuđmana - Banske dvore - koji se nalaze tek nekoliko desetaka metara od Sabora, pali su projektili iz borbenih lovaca JNA. Iz straha da se slično ne ponovi, sutradan je na sjednici Sabora održanoj u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici, donesena Deklaracija o raskidu državno-pravnih veza Hrvatske i Jugoslavije. Sudionici tih događaja za tportal su se prisjetili dramatičnih dana
Na povijesnoj sjednici Sabora bio je i HDZ-ov Đuro Perica koji je u to vrijeme bio potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
'Bio sam u Saboru na sjednici Odbora. Iza mene je sjedio Joža Manolić kada je grunulo. Gore je bio kaos, cilj napada bio je, naravno, Franjo Tuđman', rekao je Perica za tportal.
S noći sa sedmog na osmi listopada istjecao je tromjesečni moratorij na Odluku o raskidu veza s Jugoslavijom koju je Sabor usvojio 25. lipnja 1991. Sabor je, dakle, 8. listopada trebao izglasati Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
vezane vijesti
No nakon napada na predsjednika Tuđmana, postojala je opasnost da se isti scenarij ponovi kako bi se spriječilo razdruživanje s Jugoslavijom.
Donesena je odluka da se zastupnici ne okupljaju na Gornjem gradu, već u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj ulici. 'Postojala je opasnost da se raketiranje opet dogodi. Netko je htio spriječiti tu odluku. Mislili da raketa može spriječiti narod da se osamostali, no to je nemoguće. Isto kao u Španjolskoj, narod se ne može pobijediti. Kakav Ustav?! Volja naroda je najveći zakon', smatra Perica, koji je povukao paralelu između 1991. u Hrvatskoj i recentnih događaja u Španjolskoj.
Prisjetio se iznimno svečane atmosfere toga dana. 'Mislim da je to najbitniji povijesni datum u modernoj Hrvatskoj, pogotovo zato što se sve odvijalo u takvim okolnostima. Apsolutno najveći povijesni trenutak', smatra Perica, koji je dodao da mu je tada bilo 'puno srce radosti'. Perica je otkrio i što su radili nakon te podrumske sjednice, iako su okolnosti bile dramatične: 'Pa zar treba reći da se to proslavilo?! Išli smo u grupicama svatko sa svojim društvom proslaviti. Da saberemo dojmove.'
U Šubićevoj je tog dana bio i Željko Jovanović, današnji saborski zastupnik SDP-a, koji je u Sabor dospio kao kandidat Saveza socijalističke omladine Hrvatske. 'Meni je drago što sam imao priliku sudjelovati u radu prvog saziva Sabora koji je donio ključne odluke za Hrvatsku. Sama ta sjednica 8. listopada odvijala se u napetoj atmosferi, s obzirom na prethodno granatiranje Banskih dvora, no osjećao se pozitivan i optimističan duh', rekao je Jovanović za tportal i nastavio: 'Sve je bilo tajnovito. Nismo znali gdje će biti sjednica, na kraju su autobusi došli po nas i odvezli nas u Šubićevu.'
Pamti iznimno pozitivnu atmosferu u kojoj se donosila 'hrabra i povijesna odluka'. 'Taj korak je bio neizbježan, samo tako je Hrvatska mogla započeti svoj put i razvoj', istaknuo je.
'Nakon toga 8. listopada trebalo je obraniti Hrvatsku na ratištu i uvijek treba govoriti promotivno o ljudima koji su otišli bez da su razmišljali o povlasticama o kojima danas neprestano govorimo i koje izazivaju ogorčenje', rekao je Jovanović. Istaknuo je da je on nakon tog listopada otišao na front i proveo 308 dana na ličkom ratištu.
'Tog dana u Šubićevoj smo svi imali osjećaj nečeg pozitivnog i osjećaj nade. Građani su, unatoč ratu, bili optimistični. Danas je Hrvatska slobodna zemlja, ali ne u tolikoj mjeri i zemlja sretnih ljudi', zaključio je.
Tim dramatičnim danima svjedočio je i tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan. 'Znali smo da će od toga 8. listopada, kad će se početi primjenjivati sve odluke iz Deklaracije i Ustavnoga zakona, doći do gužve i da će oni pokušati nekim aktom to onemogućiti. Tako je i bilo, 7. listopada dogodio se zračni napad na Banske dvore, kada su umalo ubijeni Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ante Marković', rekao je za tportal u lipnju prije dvije godine povodom Dana državnosti.
On upravo taj datum, a ne 8. listopada, smatra onim pravim, povijesnim datumom. Stoga, kada smo ga nazvali u povodu Dana neovisnosti, nije se uopće želio osvrtati na 8. listopada. Ipak, svoja je sjećanja na te dramatične dane opisao u memoarskim zapisima pod naslovom 'Visoko podignimo zastavu'.
Prisjetio se u njima kako je 7. listopada nakon napada na iz Sabora odjurio preko puta do Banskih dvora i zatekao užasan prizor. Predsjednika Tuđmana našao je, pak, u tunelu ispod Gornjeg grada.
'Našao sam ga u tunelu ispod Gornjeg grada, za koji do tada uopće nisam znao da postoji, a ulaz mu je bio skriven ispod jedne kuće u Tkalčićevoj ulici. Sjedio je sam u maloj i loše osvijetljenoj prostoriji', piše Domljan i dodaje da su se tada dogovorili da se sjednica Sabora održi na tajnom i sigurnom mjestu.
'Ta sjednica održavala se u najtežem i možda najdramatičnijem trenutku novije hrvatske povijesti, o čemu svjedoči i mjesto održavanja. Od vremena turskih zuluma Hrvatski sabor nije bio prisiljen tražiti tajno i skrovito mjesto za svoje sjednice', rekao je, između ostalog, tadašnji predsjednik Sabora okupljenima u Šubićevoj.
Bez obzira na to, smatra da je najbitniji datum za hrvatsku neovisnost 25. lipnja, kada obilježavamo Dan državnosti. 'Odluka od 8. listopada nije konstitutivni akt, to je deklarativni akt kojim se samo stavlja u funkciju odluka od 25. lipnja nakon što je istekao tromjesečni moratorij kojim je odgođena primjena odluka usvojenih 25. lipnja. To što se danas naziva Dan neovisnosti, 8. listopada, samo je stavljanje u postupak razdruživanja onoga što je konstitutivno doneseno 25. lipnja', jasan je bio Domljan.
