Iznureni trogodišnjim nemirima otkako su 2011. uličnim prosvjedima svrgnuli višedesetljetnog autokrata Hosnija Mubaraka, Egipćani su masovno, s 96,9 posto glasova, glasali za Sisija na predsjedničkim izborima u svibnju u nadi da će on zemlji vratiti prijeko potrebnu stabilnost, piše agencija Reuters.

"Prisežem pred Bogom Svemogućim da ću čuvati demokratski sustav i poštivati Ustav" Egipta, rekao je Sisi, pred sucima Ustavnog suda i prijelaznim predsjednikom Adlijem Mansurom.

Reuters međutim podsjeća da odziv na izbore od samo 47 posto pokazuje da Sisi nije tako popularan kao u trenutku kada je svrgnuo islamističkog predsjednika Mursija 3. srpnja 2013.

Mansura je Sisi postavio pošto je svrgnuo Mursija, prvog demokratski izabranog predsjednika u Egiptu koji je ubrzo postao omrznut zbog islamiziranja društva. Tada je prijelazna vlada, koju je zapravo vodio Sisi, povela bepoštednu i krvavu represiju nad Mursijevim pristašama, napose nad pokretom Muslimansko bratstvo, a ubrzo je zabranila okupljanja liberalnih i laičkih pokreta i počela privoditi i suditi vođe.

Muslimansko bratstvo pobijedilo je na izborima nakon pada Mubaraka 2011., no nova ih je vlast zabranila i proglasila "terorističkom organizacijom" u prosincu.

Sisi, koji uživa pravi kult ličnosti, prisegnuo je u nazočnosti nekoliko vlada iz zemalja Perzijskog zaljeva, zatim kralja Abdalaha II. iz Jordana te nekolicine šefova država afričkih zemalja.

Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Državama, isprva su oklijevale, a zatim i odustale nazvati svrgavanje Mursija državnim udarom, no osudile su represiju i priznale Sisijevu vlast, podsjeća agencija AFP. Zapad je to učinio kako bi očuvao čvrste veze s Egiptom, koji je strateški važna država u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu i ključan saveznik u borbi protiv islamističkog terorizam.

Sisi je svoje poteze opravdao željom milijuna Egipćana koji su prosvjedovali protiv Mursija optuženog da je s Bratstvom želi prisilno islamizirati egipatsko društvo.

Udruge za ljudska prava osudile su krvavu represiju prijelazne vlade nakon uhićenja Mursija. Ubijeno je više od 1.400 prosvjednika, a uhićeno više od 15.000 članova Muslimanskog bratstva. Gotovo svi njihovi čelnici mogli bi biti osuđeni na smrtnu kaznu. Stotine drugih osuđeni su na smrt po kratkom sudskom postupku "bez presedana u novijoj povijesti čovječanstva", osudili su Ujedinjeni narodi.

Slijedila je i odmazda uperena protiv sigurnosnih snaga pa je u valu atentata ubijeno više od 500 policajaca i vojnika, a počinile su je skupine koje se nadahnjuju terorističkom mrežom Al Kaidom.

I međunarodne vladine udruge i egipatska oporba strahuju da je Egipat dobio režim koji je "autoritarniji nego što je bio Mubarakov" koji je srušen u valu prodemokratskih težnjih arapskih zemalja.

Washington i Europska unija čestitali su novome predsjedniku pozivajući ga na poštivanje ljudskih prava. Sjedinjene Države predstavlja savjetnik državnog tajnika Johna Kerryja, a članice Europske unije njihovi veleoposlanici.