U dolini Fassa proglašen je dan žalosti u znak počasti onima koje je usmrtila lavina na Marmoladi, koja je s više od 3300 metara najviši planinski lanac Dolomita, istočnih talijanskih Alpi, koji se protežu preko regije Trento i Veneto. Prema stručnim procjenama, oko 260.000 kubičnih metara snijega, stijena i leda stropoštalo se brzinom od 300 kilometara na sat. Prilike za bijeg nije bilo.

Iznenadno urušavanje talijanskog ledenjaka suočava tu zemlju s otrežnjavajućom spoznajom: malo se toga može učiniti u sprječavanju novih takvih nesreća, koje klimatske promjene čine vjerojatnijim, piše portal Politico.

Gradić Canazei u Južnom Tirolu postao je sjedište spasilačke misije otkako se golemi komad leda prije tjedan dana odvojio od matice. Ledena bujica koja je pogodila planinare bila je toliko silovita da su, danima kasnije i pod prijetnjom daljnjeg urušavanja odozgo, spasioci još uvijek prebirali po blatu u potrazi za tragovima nestalih.

Rane znanstvene procjene upućuju na to da je kolaps bio rezultat dugotrajnog otapanja leda u kombinaciji s prevrućim proljećem, upornim temperaturama iznad ništice čak i na velikoj nadmorskoj visini.

Talijanski premijer Mario Draghi došao je na mjesto tragedije, povezao je s klimatskim promjenama i obećao da će vlada 'razmisliti o tome što se dogodilo i morati poduzeti mjere kako bi šanse da se to opet dogodi bile vrlo male, a možda čak i da se to spriječi'.

Ustvari nitko, pa ni čovjek za kojeg neki kažu da je snagom volje spasio euro, ne može kontrolirati utjecaj globalnog zatopljenja u Alpama. Ni znanstvenici nisu sposobni predvidjeti katastrofe poput one koja se dogodila u nedjelju. To je zabrinjavajuće jer stručnjaci kažu da regija ulazi u 30-godišnje razdoblje u kojem će se otprilike polovica ledenjačkog leda u Alpama otopiti bez obzira što svijet čini da ograniči emisije ugljika.

Giovanni Baccolo, istraživač sa Sveučilišta u Milanu, kaže kako je očito to da neki ledenjaci koji se ranije nisu smatrali prijetnjom sada mogu proizvesti probleme. Do kraja godne očekuju se dodatna urušavanja, kazao je. U Alpama živi 14 milijuna Europljana, a milijuni ljudi posjećuju planinski lanac svake godine.

Rodbina nastradalih traži odgovore. Debora Campagnaro, čija su sestra i šogor - planinski vodiči Erica Campagnaro i Davide Miotti - vodili grupu uz planinu u nedjelju i nisu se vratili, pita zašto u subotu, dan prije tragedije, nitko nije upozorio da ispod ledenjaka teče voda.

Postoje sustavi upozorenja na ledenjacima. U idealnom slučaju kombiniraju se podaci s radara, lasera, web kamera i ljudi prisutnih na planini, kaže Valter Maggi, predsjednik Talijanskog glaciološkog odbora. Ali te su tehnike skupe i nepouzdane - uglavnom procjenjuju što se događa na površini ledenjaka. Na Marmoladi je vjerojatno nastao problem nakupljanjem vode do 50 metara ispod površine leda. Iz Talijanskog nacionalnog istraživačkog vijeća kažu da su u posljednje dvije godine zabilježili alarmantno novo kretanje na ledenjaku Planpincieux. Ali čak i s najboljim i najskupljim sustavom nije sigurno da će se urušavanje na stanovnike u podnožju ledenjaka registrirati na vrijeme.

Unatoč upozorenjima da se određene katastrofe događaju sve češće kao posljedica klimatskih promjena, službe za hitne situacije u Belgiji i Njemačkoj lani su nespremne dočekale katastrofalne poplave. U područjima u kojima postoji sve veći rizik od šumskih požara - kao što su zapad SAD-a ili istočna Australija - ljudi nastavljaju graditi, a zatim gube domove zbog osušenog drveća. Talijanske vlasti trebaju upravljati nestabilnim alpskim krajolikom u situaciji bez presedana dok se lokalno stanovništvo brine i zbog gubitka turista. Nakon posljednje tragedije većina posjetitelja u podnožju planine okupila se na suprotnoj strani jezera - dramatično smanjenog zbog 'nestašice' zimskog snijega.

U nekim dijelovima najduže talijanske rijeke, Po, vodostaj je pao i do osam metara. Na riječnom dnu u gradiću Gualtieriju, oko 250 kilometara južno od Canazeija, ukazali su se brodovi potopljeni tijekom Drugog svjetskog rata. Gradonačelnik Renzo Bergamini kaže da je dosad neviđena situacija dramatična za gospodarstvo.

Pogođena je i proizvodnja svjetski poznatog sira parmigiano reggiano - ekstremne vrućine pogađaju zalihe mlijeka, izvještava SkyNews. Farmer iz Parme, Luca Cotti, kaže da je suša oštetila strogo regulirane usjeve potrebne za prehranu njegovih krava. Visoke temperature stresne su za stado i smanjuju količinu mlijeka koje proizvode.