Njemački tjednik Der Spiegel, koji je prvi objavio da je američka obavještajna agencija NSA prisluškivala kancelarkin mobitel, u četvrtak prenosi informaciju o tome da je američki veleposlanik John B. Emerson pozvan na razgovor u njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

'Westerwelle će se osobno susresti s njime', navodi Spiegel riječi predstavnika ministarstva, naglašujući tako dramatičnost situacije. Riječ je o presedanu, jer u sličnim slučajevima, kad se američkog veleposlanika u Berlinu pozove na razgovor zbog nekog nesporazuma, s njim u pravilu razgovara niži dužnosnik ministarstva. Također, po prvi put od kako obnaša dužnost savezne kancelarke, Angela Merkel je nazvala američkog predsjednika Baracka Obamu kako bi osobno prosvjedovala zbog nekog incidenta.

Njemački mediji govore o 'šoku', 'nečuvenoj praksi', a tradicionalno odmjereni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), koji sadržajno izvješćivanje uvijek stavlja ispred brige o raspoloženju čitatelja, piše o 'noćnoj mori' koju su izazvale informacije da Amerikanci prisluškuju čak i njemačku kancelarku.

Sigmar Gabriel, predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), koja je u utorak započela koalicijske pregovore s kršćansko-demokratskom unijom CDU/CSU Angele Merkel, u četvrtak je izjavio kako je u ovim okolnostima upitno sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a. Dvije strane početkom srpnja započele su pregovore o slobodnoj trgovini, koji bi trebali dovesti do najveće zone slobodne trgovine na svijetu. Sad je teško zamisliti sporazum o slobodnoj trgovini, ako SAD narušava prava građana na privatnost, rekao je Gabriel.

'Što se to događa?', pita se u četvrtak utjecajni Frankfurter Allgemeine, podsjećajući da je postalo očito da SAD prisluškuje čak i vodeće predstavnike prijateljskih država.

'Tko stoji iza toga? Što je cilj toga?', pita se nadalje list, tvrdeći kako 'hladna reakcija' Obame na optužbe za špijunažu pokazuje da on 'još ne shvaća' razmjere štete, te da postupci američkih tajnih službi 'masivno opterećuju' transatlantske odnose.

Merkel je u srijedu nazvala Obamu zahtijevajući objašnjenje zbog informacija da su Sjedinjene Države prisluškivale njezin mobitel, a glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney rekao je da je Obama uvjerio Merkel kako SAD nisu nadzirale komunikacije kancelarke. No, prilično oštra izjava glavnogovornika Angele Merkel daje naslutiti da Njemačka nije posve zadovoljna. Vlada u Belinu zatražila je 'hitno i sveobuhvatno' pojašnjenje rada američkih tajnih službi.

Za FAZ je to 'noćna mora'. Pod pretpostavkom da su informacije o prisluškivanju točne, list piše kako se Amerikanci ne bi trebali čuditi zbog zahtjeva za obustavom pregovora o slobodnoj trgovini.

Informacije o prisluškivanju kancelarkina telefona u Njemačkoj su izazvale brojna pitanja, od onih o razini povjerenja među političkim saveznicima pa do pitanja o mogućnosti zaštite privatne sfere svakog građanina u eri interneta.

Die Welt piše o 'skandalu s nečuvenom političkom eksplozivnošću', o 'zastrašujućoj' praksi tajnih službi koja na prvi pogled zvuči kao loš vic. List međutim upozorava da nisu samo Amerikanci odgovorni za bujajuće informacije o prisluškivanju.

'Bilo bi zanimljivo saznati, zašto to nevjerojatno izigravanje povjerenja nisu otkrile njemačke službe, nego novinari', pita se Die Welt, koji se ujedno pita tko zapravo u SAD-u kontrolira tajne službe.

Njemačka je ovisna o zaštiti velesile SAD-a, ali ta činjenica toj velesili ne daje za pravo 'staviti se iznad svih zakona i diplomatskih običaja', piše list, uz tvrdnju da su tajne službe u SAD-u nakon napada 11. rujna 2001. 'očito izmakle kontroli u zastrašujućoj mjeri'.

'Kad se cilja na šefove država, to se ne događa slučajno, nego sustavno i načelno. Slučaj Merkel/NSA nevjerojatno je eksplozivan, što bi moglo dovesti do toga da se dramatično pokrenu tektonske ploče na obje strane Atlantika', zaključuje Die Welt.

Die Welt piše o 'diplomatskoj bombi', a Die Zeit Online zaključuje da je krajnje vrijeme da predsjednik Obama 'razotkrije i zauzda' NSA, inače bi on sam mogao postati njegovom metom.

Sueddeutsche Zeitung smatra pak da nije moguće ni zamisliti teži napad na prijateljsku državu od prisluškivanja njezina čelnika. List međutim tvrdi da je Merkel dijelom sama kriva za to što joj se dogodilo, jer ljetos nije do kraja razjasnila informacije o tome da američke tajne službe špijuniraju njemačke građane.

'Teško je uopće zamisliti kako Obamine tajne službe postupaju s neprijateljskim državama, kad se pogleda što rade s najbližim saveznicima. Barack Obama nije dobitnik Nobelove nagrade za mir, on je širitelj nemira', zaključuje Sueddeutsche.

Na sličan način događaje komentiraju i drugi europski mediji. Britanski Guardian piše da je bijes zbog američkog masovnog špijuniranja dosegao eksplozivnu razinu. 'Komu su potrebni neprijatelji, kad ima ovakve saveznike?', pita se list, a nizozemski De Telegraaf tvrdi da je naprosto 'prevršilo svaku mjeru, kad se prisluškuje telefon prijateljskog predsjednika vlade'.

Španjolski El Pais pak piše kako su europske države do sada vrlo suzdržano reagirale na informacije o američkoj špijunaži, 'i zbog toga što moraju prešutjeti mnogo toga o svojim vlastitim tajnim službama'. Unatoč tome, činjenica da SAD izbjegava razjašnjavanje optužbi, ukazuje na to koliko je podcjenjivački pristup SAD-a prema svojim saveznicima 'očit i nepodnošljiv', zaključuje El Pais.

Francuski Le Figaro zamjera kancelarki Merkel što ljetos nije reagirala na upozorenja francuskog predsjednika Francoisa Hollandea o američkom špijuniranju u Francuskoj. Najnovije informacije predstavljaju, piše list, 'poziv na zajedničku i snažnu reakciju EU'.

Talijanske novine aferu nazivaju 'Datagate'. Corriere della Sera piše kako je "prekoračen prag" i pita se kako objasniti špijuniranje šefova vlada država s kojima SAD dijeli 'ideale, interese i strateške obveze'. La Repubblica pak piše o arogantnosti Amerike, lažima i pokvarenosti.

Čak i New York Times smatra da bi afera mogla naštetiti transatlantskim odnosima i trajno poremetiti povjerenje između Berlina i Washingtona.

Frankfurter Allgemeine se pita na koji način se može ukloniti štetu i spriječiti da se ona proširi. Odgovor je, piše list, u tome da Europa i Amerika ponovno postupaju kao saveznici. FAZ istodobno naglašuje kako to neće ići lako, jer je riječ o činjenici da je vrijeme interneta dovelo do toga da jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na povjerljivu komunikaciju, više ne postoji. Ono je zajamčeno u ustavima demokratskih zemalja, jamči ga i članak 12. Povelje UN-a o ljudskim pravima, ali sve to više nema nikakvu važnost, tvrdi list.

Problem je, piše FAZ, da ni jedna država, ma koliko moćna bila, ne može više štititi privatnost svojih građana.

'Komunikacija je danas međunarodna, čak i kad se pošalje elektronička pošta unutar Berlina. Pravo nije išlo u korak s tehničkim razvitkom', tvrdi list.

'Kao što Silicon Valley dominira internetom, tako NSA dominira nadzorom interneta', piše FAZ, podsjećajući da ni jedna zemlja do sada nije pokrenula inicijativu ograničenja elektroničkog špijuniranja, jer se sve zemlje bave elektroničkom špijunažom. Na taj je način ozbiljno ugroženo povjerenje u 'najvažniji komunikacijski instrument u ljudskoj povijesti, neophodan za gospodarski razvitak, obrazovanje i demokratsko sudjelovanje', tvrdi FAZ.

List podsjeća na pojedinačne inicijative u svrhu 'tehničke suverenosti', poput prijedloga Njemačkog telekoma da se u kolanju elektroničke pošte unutar Njemačke izbjegnu Amerika i Engleska. No riječ je samo o djelomičnom rješenju, koje ne bi moglo riješiti globalni problem općeg špijuniranja, posebice ako se ima na umu da zemlje poput Kine ulažu velika sredstva kako bi skupljale informacije po svijetu.

Mogući prvi korak prema rješenju FAZ vidi u svojevrsnom sporazumu o nešpijuniranju, što bi ga sklopile europske zemlje i Amerika, koje imaju zajedničku predodžbu o demokraciji, pravnoj državi te pravu pojedinca naspram državi. Ništa se ne rješava time, piše FAZ, što njemačka obavještajna služba BND iz informacija o komunikacijama pojedinaca što ih šalje NSA-u izostavlja informacije o njemačkim državljanima. Svi ostali ostaju nezaštićeni.

'Europski sporazum o nešpijuniranju okončao bi tu praksu', tvrdi FAZ. List podsjeća da građani doista žele ne samo zaštitu privatne sfere, nego i zaštitu sigurnosti i u tom smislu prikupljanje podataka predstavlja potrebu. 'NSA svojim radom služi i sigurnosti Europljana; ona u području tajnih služba čini ono, što američka vojska čini u vojnom smislu. Ali po koju cijenu se to događa, o tome se ni u jednoj zemlji do sada nije razgovaralo', podsjeća list.

List tvrdi da i u američkoj administraciji raste spoznaja o ogromnoj šteti što je učinjena špijuniranjem Europljana i smatra da bi se transatlantski pregovori o ograničavanju prisluškivanja mogli voditi usporedo s pregovorima o slobodnoj trgovini.

'Ali prije svega, Amerikanci moraju obustaviti masovno prikupljanje podataka europskih građana. Jer prema američkom shvaćanju prava, kršenje prava na privatnost nije računalno prikupljanje i pospremanje podataka, nego se prekršaj čini samo kad pripadnici tajnih služba gledaju te podatke. To je u opreci s najvećim brojem europskih pravnih propisa i s presudom (njemačkog) saveznog ustavnog suda', piše list.

U sjeni afere s prisluškivanjem odvija se i dvodnevni sastanak Europskog vijeća, koji u četvrtak počinje u Bruxellesu, a agencije javljaju da i na razini EU rastu zahtjevi da Amerika objasni svoje postupke.

Austrija je već najavila da će zatražiti sklapanje austrijsko-američkog sporazuma, u kojemu bi se utvrdilo pravo na zaštitu podataka.

'Ni na koji način ne možemo prihvatiti da se prikupljaju podaci iz Austrije, a da za to ne postoji pravna podloga', izjavio je u četvrtak austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger, koji ne isključuje da Merkel zatraži uvrštavanje te teme na dnevni red sastanka.