'Sad je bilo dosta', izjavili su američki i međunarodni zapovjednici u Afganistanu. 'Mi vas obučavamo, tumačimo vam kako se boriti protiv protivnika, oblačimo vas, hranimo, plaćamo, dajemo vam oružje, a onda svako malo netko od vas uzme u ruke pušku ili neko teže oružje i pobije nekoliko naših vojnika (ove godine njih 45 iz raznih država, nasreću ne i iz Hrvatske) koji su ovdje da vam pokažu kako da se nakon našeg odlaska borite za sigurnost protiv talibana, ostataka terorističke skupine Al Kaide i ostalih terorističkih skupina (kojih nije malo) ili plemena koje se ne slažu sa središnjom vlasti u Kabulu (a i takvih ima dosta)'
Stoga je zapovjedništvo specijalnih američkih postrojba u Afganistanu privremeno obustavilo obuku svih afganistanskih novaka kako bi se provela provjera njihovih potencijalnih veza s protivnicima režima i međunarodnih snaga. Toj će provjeri, kako navodi Washington Post, biti podvrgnuto više od 27.000 afganistanskih vojnika od ukupno 350.000 pripadnika vojnih i policijskih snaga. Ovakva se reakcija mogla očekivati. Prije godinu i pol novinska je agencija AP objavila izjave američkih vojnika i zapovjednika koji su ustvrdili da im manji problem čine talibani i ostali pobunjenici, za koje znaju da su im protivnici.
Veći je problem, isticali su tada, što se nikad ne zna tko je zapravo s njima od Afganistanaca u operaciji ili u bazi. Navodili su tada kako velik broj pristaša talibana ulazi u afganistanske sigurnosne snage, prima odjeću i oružje, a zatim bježi te se ili pridružuje talibanima ili prodaje oružje i uniformu na lokalnom crnom tržištu, pa vraća opet po novu pušku.
Naime, nakon što je američki predsjednik Barack Obama proglasio da će se američke vojne snage povući iz Afganistana 2014. godine, a neke su se zemlje već povukle ili najavile da će se povući (poput Francuske), talibani su promijenili svoju taktiku i sada još više rade na infiltraciji u sustave sigurnosti kako bi u trenutku odlaska međunarodnih snaga mogli imati što veću kontrolu nad vojskom i policijom, a smanjile su izravne napade u kojima gube velik broj boraca.
Strani su predstavnici upravo stoga pokrenuli intenzivne pregovore s talibanima kako bi što više njih uspjeli novcem i raznim drugim ustupcima privoljeti da se okrenu vladi ozbiljno diskreditiranog predsjednika Hamida Karzaija, ali su nakon svako kruga pregovora isticali kako sumnjaju u konačne namjere vođa s kojima su razgovarali. Svoje pak mjesto u novoj podjeli snaga nakon odlaska ISAF-a (međunarodnih snaga) traže i ostali nevladini igrači, brojna plemena koja se protive Karzaiju, ali i talibanima, a tu su i snage iz susjednog Pakistana (kao i vlada te zemlje i njezina tajna služba) koji bi svi htjeli svoj 'komad kolača' u novom rasporedu snaga u toj zemlji od 2014. Dodajmo još interes Indije (da zauzda Pakistan), Kine (da ne dozvoli prelijevanje islamskog radikalizma u pokrajinu Xinjiang), Rusije koja i dalje pati zbog Čečenije i Dagestana, pa je jasno koliko će situacija u Afganistanu biti komplicirana ako ne bude ikakve stabilne vlasti koja se može osloniti na odgovorne snage sigurnosti. A njih još, očito, nema.
