Trava visoka oko metar uz cestu na kojoj je prije dva dana poginuo devetogodišnji dječak kod Daruvara pokošena je dan nakon kobne nesreće. Bi li se nesreća mogla izbjeći da su se odgovorni ranije sjetili pokositi travu? Možda, no prometni stručnjak Željko Marušić upozorava na to kako ova nesreća te jučerašnja u Virovitici, u kojoj je poginula mlada samohrana majka, pokazuju zašto je Hrvatska na europskom začelju po pitanju sigurnosti u prometu
'Devetogodišnji dječak upravljao je dječjim biciklom makadamskom prilaznom cestom iz smjera Daruvarskog jezera. Dolaskom do asfaltiranog raskrižja i Ulice Podborje nije se zaustavio te je prednjim dijelom bicikla udario u desna bočna vrata osobnog automobila marke Ford kojim je u smjeru Ulice Krste Frankopana upravljao 19-godišnji vozač. Nakon udarca biciklist je odbačen na desnu bankinu, a vozilo je sletjelo u lijevi putni jarak i prednjim dijelom udarilo u drveni stup električne mreže', stoji u šturom policijskom priopćenju.
vezane vijesti
Bi li dječak na vrijeme uočio automobil da je imao bolji pregled? Vjerojatno bi. Nakon prozivki građana nadležne službe dan nakon nesreće pokosile su travu na predjelu na kojem se dogodila nesreća.
Smrtnost 60 posto veća nego u EU
Na hrvatskim je cestama prošle godine smrtno stradala čak 331 osoba, što je 7,8 posto više nego u 2016., kad je u prometnim nesrećama poginulo 307 osoba. Smrtnost na cestama u Hrvatskoj je 60 posto veća od prosjeka Europske unije.
Marušić kaže kako je riječ o kompleksnoj prometnoj nesreći s nekoliko sukrivaca. Visoka trava sigurno je smanjila vidljivost i preglednost, pitanje je i zašto nije riješen biciklistički promet, postoji li organiziran prijevoz djece u školu, ima li tamo pješačkih staza, nabraja Marušić.
Ipak, sve to ne amnestira vozača jer je on dužan prilagoditi brzinu vožnje sukladno uvjetima i vidljivosti, bez obzira na to tko je kriv zato što trava nije bila pokošena.
'Trebalo bi razmotriti suodgovornost vozača po pitanju poštivanja članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, vozač mora prilagoditi brzinu kako bi se mogao na vrijeme zaustaviti', napominje Marušić. Treba ispitati je li 19-godišnjak prilagodio brzinu zbog dinamike drugog udara nakon onog inicijalnog jer je automobil sletio s ceste nakon naleta na devetogodišnjaka i udario u stup.
Marušić pritom apelira i na odgovornost roditelja. 'Ta nesreća pokazuje cijelu paletu problema koje imamo u sustavu', poručuje.
'Ceste koje zovu smrt'
Ukazuje i na prometnu nesreću koja se u srijedu dogodila u Virovitici, u kojoj je u slijetanju vozila s ceste u kanal, pri čemu je došlo do udara u betonski most, poginula mlada samohrana majka. Naime, Marušić niz godina ukazuje na opasnost betonskih mostića između prometnica i kuća kojima se premošćuju kanali.
'Ta nesreća je školski primjer toga zašto toliko ljudi gine na cesti. Cesta mora biti sigurna, a ne nesigurna. Za takve ceste sam uveo sintagmu - ceste koje zovu smrt', pojašnjava Marušić.
Kanali uz cestu ne bi smjeli biti toliko duboki, a posljedice čestih nesreća do kojih dolazi zbog zabijanja automobila u betonske mostove bile bi znatno blaže da je riječ o drvenim mostovima, objašnjava.
'Ove nesreće pokazuju zašto smo na dnu europske ljestvice po sigurnosti u prometu i po broju poginulih', zaključuje Marušić.
