Ante Radonić, komentator istraživanja svemira za središnji Dnevnik rekao je da je ovo peti rover koji je stigao na Mars, ujedno i najsloženiji. Prošlo je osam godina otkako se zadnji rover Curiosity spustio.

'Nikada do sada nismo imali mogućnost da pratimo što se sve događa do zadnjeg časa, makar smo to sve pratili sa zakašnjenjem jer radiosignali putuju brzinom svjetlosti i treba im vremena da dođu do nas', rekao je Radonić.

'Kao točka slijetanja odabran je krater Jezero. 'Kada je ime Jezero dodijeljeno, nitko nije ni slutio da će oni izabrati to mjesto. Trebalo je pet godina da se znanstvenici dogovore i da prije više od dvije godine kažu od 60 lokacija izabrat ćemo ovu. Krater Jezero nazvano je prema općini u BiH jer tamo imate reljef koji donekle sliči ovom na Marsu. Tamo imate rijeku koja se ulijeva u jezero, iz jezera ide dalje. Na Marsu imate krater koji je nekada bio jezero, gdje se jedna rijeka s jedne strane ulijevala, a s druge strane jedna odlazila. Ovo slijetanje je posebno i po tome što je prvi puta letjelica gledala gdje se spušta

Dosad se nije bilo moguće tamo spustiti - imate litica, stijena, gromada, pješčanih dina. Tek sada su oni imali spuštanje gdje su uporabili tehnologiju da omoguće autonomnu navigaciju. Letjelica je sama snimala ispod sebe, uspoređivala je mapu u svom računalu', pojasnio je.

Rover Perseverance ima 25 kamera, ima dva mikrofona, teži više od tona. Po prvi puta smo sa Zemlje na Mars poslali i dron.

'On je tehnološki demonstrator, u zadnji čas je dodan. On je ispod trupa rovera. Jučer su dobili signale od malog helikoptera da je on u dobrom stanju. Sad će mu puniti baterije. Negdje u travnju će taj mali helikopter biti spušten ispod trupa, onda će se rover udaljiti 100 metara dalje na sigurno mjesto da se napravi pokusni let. To će biti letovi do visine od 10 metara. Ako se pokaže da to dobro funkcionira, onda će jednog dana takvi mali dronovi biti izviđači, ići će tamo gdje rover ne može pristupiti', kazao je Radonić.

Ovaj rover ima i posebni modul za proizvodnju kisika iz ugljikova dioksida koji čini 95 posto Marsove atmosfere. 'Marsova atmosfera ima 100 puta manju gustoću od one na Zemlji. Takvi uređaji će jednog dana omogućiti da ljudima mogu disati. Ako proizvodite kisik, onda imate oksidator za buduće rakete koje se s Marsa vraćaju na Zemlju. Taj eksperiment je od iznimne važnosti', poručio je Radonić.

Rover će tijekom misije prikupljati uzorke, spremati ih u epruvete, a u konačnici bi to sve trebalo transportirati na Zemlju. - Taj san znanstvenici sanjaju desetljećima, to je jako komplicirano i skupo. Upravo se Amerikanci i Europljani dogovaraju. Najranije će lansiranje dvije letjelice biti za pet godina, a uzorci bi na Zemlju najranije stigli 2031. godine, rekao je Radonić.

Smatra kako je mala vjerojatnost da će misija dokazati da je na Marsu bilo života. 'Moguće je teoretski naći tragove ako je takav mikrobiološki život postojao, ali ja mislim da su šanse male da je takav život ikad postojao. Mars je imao nekada vodu, rijeke, gušću atmosferu' , rekao je Radonić.