Za mjesto su se kandidirala četvorica znanstvenika koji su 14. lipnja 2016. godine, na zajedničkoj sjednici Znanstvenog i Upravnog vijeća Instituta te Natječajnog odbora, predstavili svoje programe vođenja Instituta.

Nakon razmatranja mišljenja Natječajnog odbora i Znanstvenog vijeća, Upravno vijeće Instituta imenovalo je dr. sc. Tomu Antičića ravnateljem IRB-a na novo mandatno razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Ovom odlukom dr. Antičiću su Upravno i Znanstveno vijeće IRB-a po drugi puta povjerili povjerenje upravljanja Institutom.

Naime, dr. Antičić je 2012. godine prvi puta preuzeo dužnost ravnatelja IRB-a. Služba za odnose s javnošću instituta ističe da je on u svom četverogodišnjem mandatu uveo cijelu seriju mjera usmjerenih na jačanje izvrsnosti, a s ciljem da se na IRB-u uspostave onakvi uvjeti kakvi prevladavaju u najboljim zapadnim znanstvenim institucijama. Između ostalog, to su novi Statut, novi ustroj IRB-a, pravilnik o napredovanju kojim se vrednuju projekti, patenti i suradnja s gospodarstvom, pravilnici o upravljanju prostorom i opremom kao i detaljna i opsežna evaluacija i restrukturiranje laboratorija s ciljem poticanja onih najboljih.

Pod njegovim ravnanjem znanstvenici IRB-a povukli su rekordnih 13 milijuna eura iz fondova Europske unije, a samo je iz programa OBZOR 2020 kroz 11 projekata ostvareno skoro 7 milijuna eura. Time se IRB svrstao na zavidno vodeće mjesto među znanstveno-akademskim institucijama u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz ovog programa, te potvrdio status strateškog partnera Vlade RH.

Posebnu važnost među EU projektima imaju dva prestižna projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedna preko 3,5 milijuna eura zahvaljujući kojima su se u 2015. na IRB vratile dvije znanstvenice s bogatom međunarodnom karijerom - dr. sc. Iva Tolić i dr. sc. Ana Sunčana Smith. Zahvaljujući ERC sredstvima ove dvije znanstvenice na IRB-u su osnovale svoju grupu i zaposlile mlade istraživače te opremile laboratorije kako bi radile na istraživanjima koja će u budućnosti pridonijeti razvoju novih lijekova i terapija.

Pored toga, pod vodstvom dr. Antičića u razdoblju od sljedeće tri godine IRB-u se smiješi i nova investicija iz strukturnih fondova EU od skoro 60 milijuna eura zahvaljujući kapitalnom strukturnom projektu Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme (OZIP) koji je i Antičić sa svojim timom i inicirao prije četiri godine, a koji je ušao u Operativni program EU. Ova izdašna sredstva EU-a u sljedećih desetak godina IRB-u bi trebala omogućiti obnovu i nadogradnju kompletne infrastrukture, od laboratorija, opreme do ljudskih potencijala te tako ojačati one dijelove ‘Ruđera' koji su najbolji u Hrvatskoj, a istovremeno imaju veliku mogućnost suradnje s gospodarstvom. Tu spadaju istraživanja u području novih materijala i tehnologija, ICT-a, biomedicinska istraživanja, te istraživanja mora i okoliša.

Nakon što je dobio novi mandat, Antičić se zahvalio na povjerenju i potpori svih znanstvenika IRB-a, Upravnog i Znanstvenog vijeća te potvrdio kako vjeruje da će uz njihovu potporu nastaviti provoditi nužne promjene na IRB-u kako bi zajedno uspjeli u ostvarivanju konačnog cilja da se unutar sljedećih dvadeset godina IRB smjesti u top sto svjetskih znanstvenih institucija i pozicionira kao regionalni vođa u glavnim djelatnostima IRB-a. ''Naravno, pod uvjetom da se u zakonodavstvu izvrše određene promjene te da se ispoštuje kriterij izvrsnosti pri dodjeli sredstava iz europskih strukturnih fondova.'' – zaključuje Antičić.

Dr. sc. Tome Antičić istaknuti je znanstvenik s velikim međunarodnim ugledom. Od 2008. godine bio je predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku (ZEF) na IRB-u. Pod njegovim vodstvom ZEF je ubrzo prerastao u najuspješniji zavod Instituta. Dr. Antičić bio je i voditelj FP7 projekta 'Particle Detectors', vrijednog preko osam milijuna kuna, koji je tada bio najveći takav projekt iz fizike, ne samo na IRB-u već i na razini Hrvatske.

Koautor je i 2.5 milijuna eura vrijednog EU projekta PaRaDeSEC. Ovaj trenutno najveći hrvatski projekt iz programa OBZOR 2020 doprinijet će uspostavi svjetski relevantnog Centra za detektore, senzore i elektroniku na IRB-u.

Dr. Antičić svoju je znanstvenu karijeru započeo na Sveučilištu u Londonu gdje je, kao jedan od najboljih studenata, diplomirao fiziku 1990. godine. Na prestižnom Sveučilištu Cambridge magistrirao je teorijsku fiziku 1991. godine, a 1997. godine doktorirao je na Johns Hopkins Sveučilištu u Baltimoreu (SAD) na eksperimentalnoj fizici čestica. Većinu rada na doktoratu proveo je na istraživanjima u sklopu L3 eksperimenta na CERN-u, gdje se bavio istraživanjem stranih čestica na NA61 eksperimentu.

Uz navedene aktivnosti, dr. Antičić član je Savjetodavnog tijela EK za program OBZOR 2020 – Marie Curie Actions, Odbora za fizikalne i inženjerske znanosti Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI), a bio je voditelj Povjerenstva za praćenje Okvirnih programa Europske zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.