Autizam karakteriziraju smanjene aktivnosti inhibicijskih (umirujućih) neurona te povećane aktivnosti ekscitacijskih (pobuđujućih) neurona u mozgu, a prava ravnoteža može se uspostaviti konzumacijom malih doza dobro poznatih lijekova koji se obično u velikim dozama koriste za liječenje tjeskobe i epileptičkih napada, pokazalo je novo istraživanje
Prema izvješću predstavljenom u novom broju časopisa Neuron, lijekovi su za sada testirani na miševima, a ako se njihova učinkovitost potvrdi u kliničkim istraživanjima na ljudima, uskoro bi mogli postati temelj novoga pristupa u ublažavanju simptoma autizma.
'Ovi rezultati vrlo su uzbudljivi jer pokazuju da postojeći lijekovi – poznati kao benzodiazepini – mogu biti korisni za liječenje ključnih nedostataka u autizmu', rekao je voditelj studije dr. William Catterall s University of Washington u Seattleu.
Američki tim otkrio je da miševi sa simptomima autizma imaju neravnotežu pobuđujućih i umirujućih neurona u mozgu te da smanjivanje djelotvornosti umirujućih neurona kod normalnih miševa pokreće neke probleme u društvenom ponašanju karakteristične za autizam. Ista studija pokazala je da klasični benzodiazepini imaju suprotan učinak, odnosno da povećavaju aktivnost umirujućih neurona i ublažavaju autistično ponašanje.
'Naši rezultati jak su dokaz za to da je povećanje inhibicijskih neurotransmisija djelotvoran pristup poboljšanju u društvenim interakcijama, u repetitivnom ponašanju te u kognitivnim nedostacima kod dobro utemeljenih životinjskih modela za autizam koji pokazuju neke slične oblike ponašanja svojstvene ljudskom autizmu', rekao je dr. Catterall.
Znanstvenici su do sada u studijama na životinjama i kliničkim ispitivanjima na ljudima uglavnom bili koncentrirani na smanjenje aktivnosti ekscitacijskih neurona, a uspjeh je bio dosta skroman. Rezultati novog istraživanja pokazuju da bi terapija povećanjem aktivnosti inhibicijskih neurona mogla biti bolje rješenje.
Testiranja ove metode na ljudima već su započeli National Institutes of Health i kompanija AstraZeneca.
Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga koji češće pogađa muškarce nego žene u odnosu 4,3:1. Procjenjuje se da je učestalost autizma jedan do dva slučaja na 1.000 ljudi te oko šest na 1.000 za spektar autizma (SA). Nasljednost je velika, a genetika poremećaja složena pa ključni odgovorni geni još nisu poznati. Prema nekim teorijama, na učestalost pojave u manjoj mjeri mogu utjecati i čimbenici u okolišu, no one još nisu sa sigurnošću potvrđene. Budući da se uglavnom dijagnosticira u ranom djetinjstvu u dobi kada se djeca obično cijepe, neki roditelji vjeruju da ga mogu potaknuti cjepiva. Međutim, opsežne pregledne studije nisu potvrdile ovu vezu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 6.000 i 8.000 osoba s autizmom.
