'Većinom se radi o kombiniranim oblicima nasilja. Korisnice su najčešće istovremeno žrtve više različitih oblika obiteljskog nasilja - psihičkog, tjelesnog i ekonomskog nasilja te ne možemo reći da su neki oblici nasilja zastupljeniji od drugih", istaknula je udruga B.a.B.e u odgovoru Hini.

"Najmanji je broj žrtava koje su nam prijavile seksualno nasilje, dok je broj žrtava online nasilja u enormnom porastu."

Dodali su i kako je do rujna u njihovoj sigurnoj kući osiguran smještaj za 51 osobu - 22 žene i 29 djece žrtava obiteljskog nasilja. Te se brojke poklapaju približno s brojem žrtava nasilja u proteklim godinama te tijekom ove godine dosad nije bilo većih odstupanja u broju zaprimljenih prijava.

Eskalacija nasilja u lockdownu

''Ne bilježimo povećanje broja korisnica koje se pritužuju na nasilje, s iznimkom 2020. i 'lockdowna' kada je zabilježen veći broj žena koje su tražile pomoć zbog obiteljskog nasilja'' , ističu.

Dodaju i da su tada bile specifične okolnosti u kojima su, zbog ograničenja kretanja i kontakata, žene bile primorane boraviti u neposrednoj blizini nasilnih partnera te je dolazilo do eskalacije nasilja.

S druge strane, B.a.B.e ističu i da je došlo do značajnije promjene u odnosu društva i nadležnih institucija prema nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju.

''U odnosu na društveni odnos prema nasilju nad ženama, možemo reći da se tijekom godina percepcija mijenja u smislu da se obiteljsko nasilje više ne doživljava isključivo kao ''privatna stvar“ već je javnost više osviještena o tome da se radi o društvenom problemu premda na ovom području ima još značajnog mjesta za poboljšanja osobito u manjim i konzervativnijim sredinama'', napominju.

Zakonodavni napredak 

Dodaju kako je napredak vidljiv i na području zakonodavne regulative kroz povećanje kaznenopravnih oblika za progon i kažnjavanje nasilja u obitelji te da se zakonodavni okvir konstantno unapređuje.

Podsjećaju i da je u pripremi novi paket zakonskih izmjena usmjerenih učinkovitijoj zaštiti žrtava nasilja u kaznenim i prekršajnim postupcima i adekvatnijem kažnjavanju počinitelja.

Iako ističu da su nadležne institucije sve više otvorene za konstruktivnu suradnju te da prihvaćaju njihove sugestije i kritike, iz udruge B.a.B.e podsjećaju na još neriješene probleme.

Odnos pojedinaca u nadležnim institucijama još uvijek nije ujednačen te varira tako da se žrtve nažalost još uvijek ponekad susreću s nerazumijevanjem i posramljivanjem što je posljedica ukorijenjenih obrazaca ponašanja .

Na njihovom uklanjanju, kažu, treba djelovati kroz edukacije stručnjaka i prenošenje znanja na čemu aktivno rade.

Preporuke GREVIO-a

Kao veliki nedostatak ističu i još uvijek veliku neravnomjernu teritorijalnu zastupljenost i dostupnost udruga civilnog društva na čitavom području RH što često dovodi žrtve u nejednak položaj. 

U udruzi B.a.B.e osvrnuli su se i na nedavno prvo evalucijsko izvješće GREVIO-a, grupe stručnjaka Vijeća Europe o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije u kojem se ističe da je 'Hrvatska poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja.

GREVIO je, kaže udruga, istaknuo kao jedan od problema činjenicu da je  pravni okvir u Hrvatskoj i dalje u velikoj mjeri rodno neutralan.

To dovodi do toga da se možda neće uvijek pružiti pravda ženama kao žrtvama nasilja u obitelji, jer bez dubinskog razumijevanja rodne uvjetovanosti svih oblika nasilja nad ženama, pitanja moći i kontrole koji su u pozadini, i njihov utjecaj na žrtve, istrage i drugi postupci nadležnih tijela mogu ostati ispod standarda koji se zahtijeva od Hrvatske kao potpisnice Konvencije, ocjenjuje udruga.

Problem višestruke diskriminiacije

Ističu i preporuku GREVIO-a da hrvatske vlasti moraju neodložno razviti dugoročnu strategiju koja će uzeti u obzir sve oblike nasilja nad ženama, usvojiti ciljane mjere usmjerene na rješavanje specifičnih potreba svih skupina žrtava, posebice žena koje su izložene ili bi mogle biti izložene višestrukoj diskriminaciji.

Traži se i povećanje razine svijesti o različitim oblicima nasilja nad ženama i kulturološkoj uvjetovanosti ovisno o specifičnoj situaciji žena koje jesu ili mogu biti izložene višestrukoj diskriminaciji, kao što su žene Romkinje, žene s invaliditetom, žene s problemima ovisnosti, migrantkinje kao i druge različite skupine žena u Hrvatskoj o čemu postoji malo istraživanja i sudske prakse, zaključuju u udruzi B.a.B.e.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i odvjetnicu Hajru Prohić ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. kao i ranjenu Stanku Cvetković.