Te su mjere sadržane u prijedlogu Strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031. i Akcijskom planu provedbe mjera gradske demografske politike, o kojima će se raspravljati na sjednici Skupštine Grada 23. listopada.

Riječ je o strategiji i planu koji će se postepeno, ako bude novca, razvijati tijekom 12 godina, a koje bi mogle ostati popis lijepih želja posebno za one koje problemi nezaposlenosti, niskih plaća i stambenog zbrinjavanja muče sada i budu li čekali pomoć iz gradskih dokumenata, jasno je da će im život proći u tome.

A kakvo je stanje u Zagrebu, svjedoče brojke. Od posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine broj stanovnika u Zagrebu povećao se za 15 tisuća, ali ne zbog broja novorođene djece, već zbog doseljavanja. Naime, prirodni prirast u Zagrebu je već nekoliko godina negativan, a lani je umrla 801 osoba više nego li se rodila.

Iako je u prosincu 2018. godine u Zagrebu bilo zaposleno 380.660 stanovnika, što je 27 posto zaposlenih u Hrvatskoj, struktura poslova otkriva da gotovo svaki treći zaposleni stanovnik u trgovini ili u javnoj upravi, dok polovica radi u jednoj od četiri dominantne djelatnosti u Gradu Zagrebu (trgovini, javnoj upravi, prerađivačkoj industriji ili obrazovanju).

Strategija apostrofira posebno izražen trend smanjivanja ukupnog broja zaposlenih u Gradu Zagrebu u razdoblju 2009. – 2016. u djelatnostima realnog sektora. Tako je u spomenutom periodu broj zaposlenih u prerađivačkom sektoru pao za više od osam tisuća, a u građevinarstvu više od 10 tisuća.

Premda je prosječna plaća u Zagrebu (7158 kuna, podatak za siječanj 2018.) konstantno veća od prosječne u Hrvatskoj (6189 kuna) i u njemu je registrirana trećina poduzetnika u Hrvatskoj, podaci pokazuju da 41 posto zaposlenih u Gradu Zagrebu ima plaću do pet tisuća kuna, a 33 posto do četiri tisuće kuna.

Uz niske plaće i manjak posla, mladima je velik problem neriješeno stambeno pitanje, a podatak koji posebno bode oči je to da 34,5 posto Zagrepčana u dobi od 18 do 35 godina još uvijek živi kod roditelja.

Zbog svega toga mladi sve kasnije postaju roditelji, a analizom kretanja ukupnog broja živorođene djece prema starosti majke po petogodišnjim dobnim skupinama uočava se pad broja živorođene djece u dobnim skupinama žena 20-24 i 25- 29 godina, a porast u dobnim skupinama 30-34, 35-39 i 40-44 godine starosti majke. Prosječna starost majke pri prvom porodu u Gradu Zagrebu porasla je od 2005. do 2018. godine s 28,6 na 32,5 godina.

Negativnim trendovima, navodi se u strategiji, Grad pokušava stati dug niz godina različitim mjerama, od novčane pomoći za bebe, preko sufinanciranja vrtića, do statusa roditelja odgojitelja…

U Akcijskom planu, kao provedbenom dokumentu Strategije, koji sadrži sedam područja djelovanja, a ovdje ćemo izdvojiti tek neke, navedeno je kako se priželjkuje poticanje povratka mladih ljudi koji su diplomirali na sveučilištima u inozemstvu, kako bi ih se kratkom roku po povratku potaknulo na poslovno angažiranje i rješavanje različitih stručnih pitanja.

Također se ističe da treba poticati tvrtke na području Grada Zagreba u prilagođavanju radne rutine roditeljima predškolske dobi, prioritetno se fokusirajući na one tvrtke koje rade u djelatnosti u kojoj je zaposleno najviše Zagrepčana.

Otvaranje Kitchen inkubatora u rubnim dijelovima Grada Zagreba, u kojima egzistira izvjestan broj malih, nepovezanih poljoprivrednika, također je jedna od mjera.

Na polju stambenog zbrinjavanja navodi se mjera za razrađivanje posebnog programa privlačnih mjera za povratak hrvatskih iseljenika, s olakšavajućim pogodnostima i podrškom povratnicima, posebno investitorima koji žele ulagati u gradske i druge projekte razvoja te otvaranja novih radnih mjesta.

Tu je i poticanje izgradnje javno najamnih stanova radi stambenog zbrinjavanja radno sposobnih građana, prvenstveno mlađe životne dobi, te radi stvaranja obitelji u adekvatnom stambenom prostoru uz plaćanje najamnine koja je manja od tržišne.

Akcijski plan predviđa preuzimanje i dovršetak višestambenih objekata koji su u visokom stupnju gotovosti, a čiji su investitori pod stečajem i za koje, zbog stečaja, nije očekivano njihovo skoro dovršenje.

U mjeri usklađivanja poslovnog i obiteljskog života predviđeno je razrađivanje modela fleksibilnog radnog vremena, prvenstveno za zaposlenike gradske uprave i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba…