Zagrebački proračun, bude li to prihvaćeno u četvrtak na sjednici Skupštine Grada, doživjet će rebalans. U prosincu prošle godine usvojeni proračun iznosio je 8,7 milijardi kuna i u njega su zbog zakonske obveze kao novina, u odnosu na ranije godine, uključeni vlastiti i namjenski prihodi i rashodi proračunskih korisnika u iznosu od 1,7 milijardi kuna. Proračun bez spomenute novine utvrđen je u iznosu od 7 milijardi kuna. Prema prijedlogu koji je stigao na Skupštinu sada se predlaže da iznosi 8,84 milijarde kuna, odnosno 7,14 milijardi bez vlastitih namjenskih prihoda, što je 145 milijuna kuna više od usvojenog na kraju prošle godine
Kako navode u Gradu prihodi od poreza povećavaju se za 133 milijuna kuna, od čega se 127 milijuna odnosi na povećanje poreza i prireza na dohodak, pet milijuna kuna na povećanje poreza na potrošnju i milijun kuna na porez na nasljedstva i darove… Plan prihoda povećava se na temelju dosadašnje naplate i procjene ostvarenja do kraja godine.
Od rebalansa je najviše 'profitirao' Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport koji će dobiti 125 milijuna kuna više i stručna služba gradonačelnika kojoj će pripasti 10 milijuna kuna. S druge strane rebalansom je najviše izgubio Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada kojem je skinuto 4,9 milijuna kuna.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju zagrebačkog proračuna, o kojem će zastupnici u Skupštini Grada također raspravljati u četvrtak, pokazuje da se u gradsku blagajnu slila 4,1 milijarda kuna, dok je istovremeno na rashodovnoj strani iz nje otišlo 3,66 milijardi kuna, što predstavlja suficit od 494 milijuna kuna.
U usporedbi s istim periodom prošle godine, bez uključene spomenute metodološke promjene s početka teksta, podaci pokazuju da je prikupljeno 3,26 milijardi kuna, odnosno da su prihodi od poslovanja, u odnosu na isti period 2015. godine, rasli za 5,8 posto. S druge pak strane rashodovna strana ostala je na razini 2015. godine u visini 2,6 milijardi kuna.
Rasli su tako prihodi od poreza i poreza i prireza na dohodak. U odnosu na prvih šest mjeseci 2015. u 2016. od poreza je prikupljeno 2,5 milijardi kuna (210 milijuna kuna više), a od poreza i prireza na dohodak 2,39 milijardi (179 milijuna kuna više). Razloge za to treba tražiti u nešto većem broju zaposlenih, rastu plaća… Slijede prihodi od različitih administrativnih pristojbi 479 milijuna kuna, komunalni doprinosi i naknade 399 milijuna kuna. Obje stavke su U padu u odnosu na isti period lani između 1,5 i 2,6 posto.
Iako je rashodovna strana u prvoj polovici godine zadržana na prošlogodišnjoj razini, ipak su neki segmenti u njoj rasli. Tako je u prvoj polovici godine u odnosu na isti period lani potrošeno 4,1 posto (42 milijuna kuna) više na rashode za zaposlene, ali i 10,5 posto više (oko 133 milijuna kuna) na troškove osobama izvan radnog odnosa. S druge pak strane smanjeni su troškovi za materijal i energiju, financijski rashodi, subvencije…
Čazim Kardašević, SDP-ov član skupštinskog Odbora za financije, kazao je da polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna pokazuje da je on uravnotežen, ali dodao je da je to tek polovica utakmice i da će se tek na kraju godine vidjeti stvaran efekt.
'Kad dođe kraj godine, onda će se moći reći kakvo je stvarno stanje. Ono što je vidljivo jest da su na rashodovnoj strani rasle stavke za zaposlene i osobe izvan radnog odnosa. Ne znam je li u prvom slučaju riječ o većem broju zaposlenih ili o povećanju plaća i prava. To je pitanje za one koji su izvještaj napisali', kazao je Kardašević.
409528 ,442913 ,444095 ,442462
