Željko Horvat sa mnom radi već 11 godina i dao sam mu povjerenje jer poznaje rad Gradske uprave. On će taj posao najbolje raditi i već ga mjesec dana radi, a kako će se ta funkcija zvati, manje je bitno', rekao je Bandić na današnjoj konferenciji za novinare dodavši da će Horvat zaposlenike gradskih ureda upozoravati na 'sve ono što bi oni najradije zaboravili'.

Da bi Horvata mogao postaviti na navedenu funkciju, Bandić je morao je napraviti reorganizaciju i poslati je pred Skupštinu. No, iako je Horvat koji je do sada bio na mjestu zamjenika pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo, već započeo s radom na novom radnom mjestu, mogao bi se vratiti na staro jer je Odbor za kontrolu Gradske skupštine Bandićev prijedlog odbio smatrajući ga protuzakonitim.

'Prijedlog je odbijen jer je protivan Zakonu o izboru načelnika, gradonačelnika i župana te Statutu Grada kojim se predviđa da zagrebački gradonačelnik ima dva zamjenika te da ne može svoj legitimitet prebacivati na treću osobu.

Pored žive dogradonačelnice Jelene Pavičić-Vukičević, koja bi mogla obavljati taj posao, gradonačelnik taj posao povjerava gradskom službeniku. Povrh svega toga, Zakon o lokalnoj samoupravi uopće ne poznaje termin predstojnika. Ako Horvat taj posao radi već mjesec dana, kao što Bandić tvrdi onda to samo govori koliko se gradonačelnik ne bavi Gradom nego nečim sasvim drugim', kazao je član Odbora za kontrolu Tomislav Saucha.

Prema Gradskoj skupštini, koja zasjeda sutra, upućen je prijedlog odluke o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi, a upravo Horvat je pojasnio o čemu se radi.

'Predložena odluka o legalizaciji bespravno sagrađenih objekta s više od dvije etaže je u skladu s vladinom uredbom da se radi o dvije etaže od kojih je jedna potkrovlje i ne odnosi se samo na obiteljske kuće, nego i na sve vrste građevina izgrađenih po prostornom planu ili mimo njega', istaknuo je Horvat.

Koliko je takvih objekata u Zagrebu, Horvat nije znao reći jer rok za predaju zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinca 2012. Svi objekti koji ne budu udovoljavali traženim uvjetima, kazao je Horvat, bit će uklonjeni.

No da se možda ni oni neće rušiti potvrđuju i Bandićeve riječi koji smatra da nakon što se utvrdi broj takvih objekata, 'treba vidjeti hoće li trebati donijeti neki novi propis da bi se očuvali takvi objekti i procijeniti hoće li njihovo rušenje donijeti više štete ili koristi'.

Pred Skupštinu će stići i izmjena Odluke o prodaji stanova u gradskom vlasništvu kojom bi se trebalo pomoći hrvatskim braniteljima, invalidima Domovinskog rata i samohranim roditeljima koji su bespravno useli u iste, da ih lakše, po tržišnim cijenama otkupe.

Naime, Grad je odlučio da sve navedene skupine ljudi imaju pravo prvokupa i ako ne bi na javnoj licitaciji ne bi ponudili najveću cijenu za isti.

'Njihova zaštita sastoji se u tome da stan mogu prvi otkupiti i ako ne ponude najvišu cijenu, ali bi ga morali kupiti po njoj', kazala je Jadranka Drnić-Vranić iz gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove.

U Zagrebu je, prema posljednjim podacima, 1.360 bespravno useljenih stanova, a koliko ih točno otpada na tri navedene skupine u Gradu pouzdano ne znaju. Naime, kako stoji u obrazloženju odluke koja će sutra doći na Gradsku skupštinu 'prema raspoloživim podacima cca. 250 bespravnih korisnika ima status hrvatskog branitelja, međutim, budući da se bespravni korisnici, u pravilu, tek u ovršnom postupku dokumentirano deklariraju kao hrvatski branitelji i HRVI iz Domovinskog rata, stvaran, točan broj bespravnih korisnika s rečenim statusima nije poznat'.

Poseban problem pri prodaji stana predstavljat će cijena. Naime, prosječna procijenjena vrijednost stanova, koju je odredila Porezna uprava, je oko 1.600 eura za m2, što je u doba recesije, kada je tržište nekretnina gotovo zamrlo, visoka cijena.

'I da se na natječaj ne javi nitko i da se stanovi ne prodaju, mi nemamo mogućnost spuštanja njihove cijene. No, nakon toga ne događa se ništa. Oni koji su u njemu ostaju u statusu u kojem su bili do daljnjega', kazala je Drnić-Vranić.

Da od izmjena odluke ne treba očekivati previše, potvrđuje i jedan jedini natječaj koji je Grad proveo do sada, a radilo se o 11 stanova u kojima su legalno kao najmoprimci bili zaslužni kulturnjaci, znanstvenici, sportaši i jednom bespravno useljenom stanu. Na taj natječaj nije se javio nitko.