Biciklističke staze u Zagrebu
Izvor: tportal.hr / Autor: citybikewien.at
Biciklističke staze u Zagrebu
Izvor: tportal.hr / Autor: citybikewien.at
ISTRAŽILI SMO ZA VAS
I Zagreb se od utorka uključio u sustav bike sharinga ili javnog iznajmljivanja bicikala koji, kao alternativu javnom prijevozu, ali i adut u turističkom razgledavanju grada, koriste i promoviraju mnogi europski gradovi. Sam gradonačelnik pohvalio se da je ovim projektom stao uz bok drugim europskim metropolama. U Zagrebu je projekt tek u povojima, pa smo odlučili istražiti kako to funkcionira i je li Zagreb i cjenovno uz bok drugim europskim gradovima - Berlinu, Beču, Londonu, Ljubljani i Parizu
S obzirom na to da je cilj popularizirati upotrebu bicikala, svi gradovi nude mogućnosti besplatne vožnje u trajanju od pola sata do sat vremena. U Beču čak na službenim stranicama Citybikea pozivaju na korištenje te mogućnosti i nakon što odvozite jedan besplatan sat. Samo se odmorite 15 minuta i zajašite bicikl ponovno, poručuju preko službene stranice.
U Zagrebu je zasada promotivno omogućeno besplatno korištenje javnog bicikla sat vremena, ali će se to razdoblje skratiti na pola sata nakon prvih mjesec dana. Cijena vožnje je osam kuna, što je nešto više od eura (1,06) za sat vremena, a svaki idući sat je još osam dodatnih kuna, ali prethodno se potrebno registrirati putem interneta na njihovoj stranici te platiti paušal od 79 kuna, što je 10,5 eura. S razvojem projekta planira se širenje ponude. Recimo, u Njemačkoj projekt je realizirala tamošnja željeznica koja daje popuste korisnicima njihove pretplatne karte. Ne bi bilo loše ni da se u Zagrebu razmisli o davanju popusta ZET-ovim pretplatnicima.
Uglavnom, Berlin, London i Pariz nude besplatnu vožnju javnim biciklima u trajanju od pola sata. Da bi se ta pogodnost iskoristila u Parizu i Londonu, potrebno je platiti svojevrsnu naknadu za korištenje bicikla koja u glavnom francuskom gradu iznosi 1,70 eura, a na Otoku funtu (9,5 kuna, 1,12 eura) za cijeli dan. U Berlinu nije potrebna takva registracija.
Mnogi građani i putnici namjernici objeručke koriste pogodnosti besplatne vožnje i nakon pola sata vraćaju bicikle i potom na idućem punktu uzimaju druge ponovno gratis. Moglo bi se reći da gradovi i potiču takav način korištenja jer im je u interesu promocija zdravog života, ali i zadovoljstvo turista koji u milijunima posjećuju sve spomenute gradove. U Ljubljani je besplatno korištenje javnih bicikala moguće samo ako posjedujete turističku karticu.
Sam sustav razlikuje se od grada do grada i u stalnom je razvoju.
Call a Bike sustav je unajmljivanja bicikala koji se može pronaći u nekoliko njemačkih gradova, a radi preko sustava autorizacije kodova koji su razvile njemačke željeznice.
Dakle, nađete punkt s biciklima, nazovete telefonski broj koji se nalazi na njemu, nakon čega dobijete četveroznamenkastu šifru koja otključava bicikl. Sličan je postupak i prilikom povratka bicikla. Nakon što obavite nekoliko jednostavnih klikova na displeju bicikla, on šalje poziv u kontrolni centar kao potvrdu da ste vratili bicikl. Kao što smo rekli, prvih pola sata za svaku vožnju je besplatno. Za one koji se žele voziti dulje, a ne žele prekidati vožnju vraćajući bicikl po nekoliko puta, cijena nakon pola sata se obračunava po minuti i po svim tarifama iznosi 0,08 centi, što je 4,8 eura po satu. Cijeli dan najma košta 15 eura, za studente i građane s pokazom željeznice devet eura. Godišnji najam plaća se paušalno i stoji 48 eura, za nositelje pokaza željeznice 36 eura, a za studente 24 eura.
U Beču je prije korištenja City bikea nužna jednokratna registracija na internetskim stranicama koja stoji jedan euro. Razdoblje unajmljivanja bicikla počinje nakon otključavanja bicikla i završava njegovim ponovnim zaključavanjem na naplatnoj postaji. Cijena unajmljivanja počinje se plaćati s drugim satom neprekinutog unajmljivanja. Euro stoji drugi započeti sat korištenja, još dva eura potrebno je dati za treći i četiri eura za četvrti započeti sat vožnje. Svaki idući sat poslije četvrtoga naplaćuje se po tarifi od četiri eura i tako sve do 120. neprekinutog sata korištenja bicikla. Nakon toga naplaćuje se paušal od 600 eura. U Beču smatraju da je javni bicikl zamjena za javni prijevoz i ne pretpostavljaju njegovu dugotrajnu upotrebu.
London je investirao 140 milijuna funti (oko milijardu i 300 milijuna kuna) u sustav korištenja javnih bicikala, a petinu iznosa uložio je glavni sponzor, banka Barclays, te je u centru stvorena mreža od 570 punktova na kojima se može unajmiti bicikl.
Tarifni sustav podijeljen je u dvije razine – naknada za najam bicikla i naknada za njegovo korištenje. Najam bicikla stoji od 1 funte (1,19 eura) za 24 sata do 45 funti (53,8 eura) za godišnji najam, dok naknada za korištenje varira od besplatne (do pola sata vožnje) do čak 50 funti (59 eura) želite li koristiti bicikl cijeli dan.
U Ljubljani preporučuju korištenja bicikala za turističko razgledavanje grada. Dva eura stoji korištenje javnog bicikla za dva sata upotrebe, a osam eura za razdoblje od osam eura do cijelog dana.
U Parizu se program naziva Velib' – što je složenica od velo - bicikl i liberte - sloboda. Kod njih postoje razni paketi uz godišnju pretplatu. U paketu za 29 eura po vožnji je također prvih pola sata besplatno i ne računa se u paušal, a za dulje vožnje nude godišnji paket od 39 eura, s tim da je prvih 45 minuta besplatno. Kao što smo rekli, za turiste koji se žele provozati prvih pola sata je besplatno, ali je potrebno kupiti dnevnu kartu. Moguće je kupiti i tjednu kartu koja stoji osam eura. Potom se naplaćuje euro za idućih pola sata, dva eura za još pola sata i nakon toga četiri eura za svaki dodatnih pola sata.
Dakle, Zagreb je krenuo stopama velikih europskih metropola te je i cjenovno na njihovom tragu. Sigurno je da bi ovakvih projekata trebalo biti više te se nadamo da će Zagrepčani i njihovi gosti prepoznati vrijednosti bike sharinga.