"Tokom ovoga tjedna, u najkraćem mogućem razdoblju, Vlada će predložiti Saboru zakonsko rješenje po kojem će se položaj građana koji imaju kredite u švicarskim francima popraviti i neće biti lošiji nego to je bio", rekao je Milanović u Banskim dvorima tijekom potpisivanja sporazuma o oprostu dugova najsiromašnjim građanima s blokiranim računima s čelnim ljudima Splita, Rijeke, Osijeka, Zagreba te HEP-a, Hrvatsk pošte i HRT-a.

Milanović naglašava kako je rast švicarskog franka situacija u kojoj država mora djelovati jer se radi o "višoj sili i izvanrednoj situaciji" u kojoj država, odnosno Vlada i Sabor moraju djelovati.

"Više nema prostora za dugotrajne pregovore jer prijeti opasnost da jedan veliki broj ljudi naprosto u potpunosti izgubi kreditnu sposobnost, a onda će od toga štete imati i oni i banke", rekao je premijer.

To je ono što možemo napraviti, prethodna vlada to nije činila, a mi činimo, dodao je te podsjetio da je Vlada prije godinu i pol dana smanjila kamatne stope za kredite u švicarskim francima, a što je, kaže, pomoglo kreditno zaduženim građanima.

"Stvar se, kao što smo vidjeli, dodatno zakomplicirala. Radi se o višoj sili i izvanrednoj situaciji u kojoj država, dakle Vlada i Sabor prije svega moraju djelovati", rekao je premijer.

Ističe da teret odgovornosti moraju preuzeti i banke. "Odgovornost je podijeljena. Tu su i banke odgovorne, to je danas još jasnije nego ranije, ali neću upirati prstom, neću biti populist i reći da su krive. Teret odgovornosti morajau preuzeti i banke", kazao je.

Naveo je pritom da su banke i u prošloj godini imale dobit, "i to veću nego u prethodnom razdoblju". "To pokazuje da prostora za prilagodbu i dalje ima", ustvrdio je premijer te ponovio da će se banke morati prilagoditi.

Prilagođava se i država koja je, ističe Milanović, uštedjela nešto manje od 3 milijarde kuna u proračunu, a prilagođavaju se i građani "od prvog dana".

Švicarska narodna banka (SNB) u prošli četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena 'švicarca' skočila prema euru oko 16 posto, i kreće se između 1 i 1,02 franka za euro.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.