'Ovo nije samo posljednjih tjedan-dva. Kontinuirano se događaju požari, bilo na mjestima skladištenja bilo uporabe plastičnog otpada, posebno na mjestima koje vode privatne tvrtke', kazala je Benčić u Otvorenom HTV-a, dodajući da je i 'u raznim tvrtkama u vlasništvu Pripuza također bilo takvih požara'.

DORH je priopćio, kaže Benčić, da im nedostaje kapaciteta u smislu stručnih osoba, da bi se bavili tom vrstom kaznenih djela. Smatra da je DORH potkapacitiran i podfinanciran posebno u dva mandata vlade Andreja Plenkovića.

Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije, naglasio je da je požar u tvrtki Drava International potpuno ugašen.

'Krenule su sve službe na vještačenje i dolazak do određenog zaključka. Tko i kako i zašto je došlo do ovog velikog požara, o tome možemo samo nagađati', rekao je i istaknuo da onaj tko je učinio štetu svojim neodgovornim ponašanjem i neodgovornim gospodarenjem, treba snositi trošak prvenstveno sanacije štete koja je učinjena okolišu, ali i sanacije cijelog područja. Naglasio je da je tvrtka u kojoj je bio požar lani ostvarila neto dobit od 6,5 mil. eura.

Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, opisao je kakva je uloga Fonda u zbrinjavanju otpada.

'Uloga Fonda je da kontrolira tijek otpada, s tim da Fond direktno putem svojih djelatnika u centrima za gospodarenje otpadom kontrolira količinu otpada koje sakupe sakupljači i količinu otpada koje idu u pogone za preradu', rekao je i dodao da Fond nema daljnje ingerencije o tome kako se postupa s otpadom u smislu skladištenja.

Stručnjak za reciklažu plastike Josip Grilec naglasio je da je isplativost prikupljanja plastike vrlo niska te da oni koji se sada time bave, vjerojatno će od toga odustati.

'U žutim vrećama kada bi ih otvorili, upotrebljivo je jako malo ili gotovo pak ništa', rekao je Grilec.

Čepovi od tvrde plastike su najvrijedniji, ali njih, kaže Grilec, unutra uglavnom niti nema. Folija koja je kontaminirana s ostacima hrane, teško je dalje upotrebljiva ili gotovo da uopće nije upotrebljiva.

Benčić je konstatirala da Zagreb nije izgradio niti jedno postrojenje za obradu otpada - nema sortirnica, ni biokompostana niti energana. Potpuno razumije da su građani nestrpljivi, ali ističe da se u dvije godine ne može napraviti niti projektna dokumentacija za bilo kakvo postrojenje.

'Projektna dokumentacija koja je postojala morala se mijenjati jer je Europska komisija promijenila pravila financiranja. To jednostavno oduzima određeno vrijeme. Ali to je ovoj Gradskoj upravi prioritet', izjavila je Benčić.

Probleme s otpadom vidi i u drugim gradovima i mjestima u Hrvatskoj. Smatra da se u pristupu tom pitanju pogriješilo jer se krenulo u uvođenje velikih centara u gospodarenje otpadom, a da se zapravo trebalo ulagati u postrojenja na razini gradova,.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.