Na plenarnoj sjednici Konferencije raspravlja se o nacrtima prijedloga koje će paneli građani poslati na razmatranje institucijama Europske unije.

Sudionici panela o migracijama podržali su aktiviranje Direktive o privremenoj zaštiti na temelju koje ukrajinske izbjeglice dobivaju smještaj u državama članicama EU. No, postavili su pitanje nisu li isti tretman trebale dobiti i sirijske izbjeglice koje su prije sedam godina masovno bježale od građanskog rata.

„Mogu reći, kao pojedinac ali ne kao supredsjedatelj Konferencije, da smo trebali primijeniti spomenutu Direktivu koja se temelji na iskustvima iz kosovske krize. Europski je parlament to tražio od Europske komisije, ali ona je težila ka sporazumu o kvotama između država članica, o kojima se i dan danas razgovara“, rekao je zastupnik liberala u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt.

Alessandro Alfieri, zastupnik u gornjem domu talijanskog parlamenta, također smatra da Europa nije napravila sve što je mogla tijekom rata u Siriji. Europska unija bi, prema njegovom mišljenju, trebala igrati veću ulogu u migracijskim tokovima.

„Predstavnici europskih i nacionalnih panela građana kazali su da žele jednake standarde za sve migrante glede pristupa tržištu rada i školama, u kojima bi učenici trebali učiti o tome kako migracije doprinose kulturi i društvu“, istaknuo je Alfieri.

Pitanje migracije građani su ocijenili vrlo polariziranim u javnom mnijenju. Dio građana tvrdi da EU ne smije dozvoliti neregularne migracije te se zalaže za povećanje ovlasti Agencije za europsku graničnu obalnu stražu, poznatiju kao FRONTEX. Međutim, od iste agencije zahtijevaju veću transparentnost u svom djelovanju.

S druge strane, dio građana koji sudjeluju na Konferenciji smatra da se ne trebamo bojati migranata, već deregulacije tržišta rada i smanjenja radničkih prava. Za njih je problem u ekonomskom iskorištavanju migranata i jeftinoj cijeni rada, stoga kao rješenje predlažu osnaživanje sindikata i kolektivnog pregovaranja.

Bivša europarlamentarka, a danas gradonačelnica sjeverozapadnog Bukurešta Clotilde Armand naglasila je da je potrebno više raditi na uzrocima migracija u ishodišnim zemljama i na migracijama unutar EU-a.

„Gotovo pedeset posto doktora je otišlo iz Rumunjske od ulaska u EU. Nemam ništa protiv toga, EU treba prihvatiti osposobljene radnike ali treba kompenzirati štetu onim sredinama koje su ulagale u te radnike.“

Osim migracijama unutar članica EU-a, sudionici panela o klimatskim promjenama upozorili su da je nedovoljno pozornosti usmjereno prema klimatskim izbjeglicama, s obzirom da nemaju pravni status kada se radi o dobivanju azila.