Rupel, politički veteran, bivši veleposlanik u SAD-u, koji je preko deset godina obavljao dužnost šef diplomacije i čije se mišljenje u Sloveniji uvijek sa zanimanjem prati, u prilogu lista s nostalgijom spominje vrijeme kad je on bio ministar vanjskih poslova i kada je Slovenija bila u prvom krugu zemalja na koje se proširila stara EU, u drugom krugu i kod proširenja NATO saveza te imala stratešku važnost u regiji za američku administraciju.

'Naši su najviši predstavnici od 1992. do 2008. bili barem četiri puta u Bijeloj kući, a Sloveniju su posjetila dva američka predsjednika, Clinton i G.W. Bush, dok je nakon 2008. u odnosima uslijedila tišina, a i naši diplomati u SAD-u ne uživaju poseban ugled', navodi jedan od plejade slovenskih političara iz vremena osamostaljenja i političke emancipacije, no osvrće se i na odnose s Hrvatskom koje spominje kao jedan od glavnih problema s kojima se Ljubljana susreće na međunarodnom parketu.

'Slovenija je danas u međunarodnoj politici očito manje zanimljiva, među ostalim zbog problematičnih odnosa s Hrvatskom, čija je politika ambicioznija, ali u prvom redu zbog nemara u realiziranju svojih strateških prednosti, a uz to je i iscrpila svoju pedagošku ulogu u vezi s jugoslavenskom krizom', navodi Rupel.

On tvrdi da su lijeve koalicijske vlade Sloveniju zadnjih desetak godina udaljavale od 'tekovina' koje je državi priskrbila njegova generacija političara, svojom 'ljevičarskom' retorikom, 'proruskom' politikom i kočenjem privatizacije gospodarstva koju preporučuje Zapad.

Rupel ocjenjuje da i na europskom političkom parketu Slovenija nastupa bezidejno i bez inicijative te na određeni način sugerira jače profiliranje vanjske politike unutar srednjeeuropskih država i jačanje veza s SAD-om, što je kao jedan od prioriteta u svom programu navela i vlada Marjana Šarca.

Kao primjer nejasnih signala koje Slovenjija upućuje u međunarodno okruženje, on spominje i disonancu glede Marakeške deklaracije, odnosno globalnog dogovora o reguliranim migracijama, koji je podijelio političku pozornicu u Ljubljani pa će o tome idući tjedan raspravljati i parlament na izvanrednom zasjedanju.

'U ognju ljevičarske retorike ruše se naše strateške stečevine, poput savezništva s članicama NATO-a. Umjesto da Slovenija predloži posebnu europsku deklaraciju o migracijama, ona sada lavira između Globalnog dogovora o migracijama i izlaska iz tog procesa. Slovenija bi se morala jasno opredijeliti i na sastanku Europskog vijeća predložiti izvorno rješenje koje bi bilo u interesu većine članica ili barem u interesu srednjoeuropskih država', navodi u svom autorskom prilogu Rupel, koji je ovih dana imao i opširan razgovor za Radio Slobodna Europa o političkim odnosima uoči raspada bivše Jugoslavije i svojim razgovorima s Dobricom Ćosićem i Slobodanom Miloševićem.   

Tijekom panela na RTV Slovenija povodom predstojećeg posjeta ministra vanjskih poslova Mire Cerara Washingtonu, koji je planiran za prosinac, Rupel se zauzeo za uspostavu boljih odnosa s SAD-om, kako bi se popravila vanjskopolitička pozicija Slovenije, pa i neformalnim kanalima.

On je, između ostalog, tom prigodom pohvalio Cerarovo ministarstvo što je slovenske diplomatske putovnice dodijelilo roditeljima Melanije Trump, odnedavno američkim državljanima, te tako možda ublažilo negativan odnos američke prve dame prema Sloveniji zbog senzacionalističkih i pristranih napisa o njoj u slovenskim tabloidima.  

Ernest Petrič, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Boruta Pahora, kazao je u istoj emisiji slovenske televizije da političari, ali ni novinari iz Slovenije odnos prema američkoj administraciji ne bi trebali graditi na antipatijama ili stereotipima.

Ocijenio je da je SAD čvrsti partner Slovenije, rekavši da se to potvrdilo i  nedavno u razgovoru američke prve dame s Pahorom na prijemu predsjednika Trumpa za predsjednike izaslanstava zemalja koje su sudjelovale u raspravi na 73. Općoj skupštini UN-a u New Yorku.