Ima li se u vidu činjenica da u Hrvatskoj ima malo više od milijun kućanstva, iz toga proizlazi da u svakom sedmom zaposleni član ima blokiran račun! Zastrašujuće u cijelo priči je što su – usprkos činjenici da zakon dopušta ovrhu samo nad jednom trećinom plaće ili mirovine – banke, po nalogu sudova ovrhe, sjedale na cijela primanja, pa tako i na rodiljne i naknade za nezaposlene te ostala socijalna primanja. Očajni građani, koji su preko noći ostali bez sredstava za život, za pomoć su se obraćali HHO-u i Uredu pučkog pravobranitelja Jurice Malčića, koji je na njihove probleme upozorio ministrici financija Martini Dalić, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću te guverneru HNB-a Željku Rohatinskom. Pismo je poslano 20. rujna, a odgovora do sada nije bilo. A u Finu, koja ovrhe provodi, još nije ni stiglo.

Ako nekome ovrha odnosi cijelu plaću ili mirovinu, pa ostaje bez sredstava za život, mora otvoriti novi, zaštićeni račun i tako se zaštititi od nezakonita 'sjedanja' na cijelo primanje! Naime, Pučki pravobranitelj i HHO upozorili su da mnogi građani pojma nemaju zbog kojih dugova su im računi blokirani jer im nije dostavljeno rješenje javnog bilježnika o ovrsi. Tako su izgubili i mogućnost da se na rješenje žale ili da se pozovu na zastaru.

'Za dugove zbog pristojbe HRT ispostavlja račune i naplaćuje pristojbu za nekoliko godina unatrag, čak i za 2005, iako je rok zastare godinu dana', upozorio je Malčić. U svom pismu pučki pravobranitelj je također istaknuo da građani ne mogu saznati (ni u banci ni u Fini) što je osnova za plaćanje, odnosno za koje dugove im se obustavljaju sredstva s računa u banci. Iako je, podsjeća Malčić, člankom 19. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br: 91/10) propisana obveza Agencije (FINE) na davanje, čuvanje i pohranu podataka iz Očevidnika (Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje).

Odvjetnik Mladen Godek iz HHO-a za Večernjak je izjavio da banke pri zapljeni novca s tekućih računa dopuštaju skidanje novca kojeg nema na računu, ulaskom u dopušteni iznos. 'Time su banke osigurale kamate i do 14,93 posto i dodatno osiromašile ionako socijalno ugrožene građane', alarmirao je Godek.

Jedan od građana koji se požalio Pučkom pravobranitelju ispričao je da je, nakon što je podmirio dugovanje za komunalne usluge i imao sudsko rješenje o obustavi ovršnog postupka, u Fini na traženje deblokade računa dobio odgovor da čeka na red jer imaju 600 tisuća blokiranih računa.

'Nesporno je da u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima postoje određene poteškoće koje se mogu pravdati novim sustavom ovrhe na novčanim sredstvima i činjenicom da se sada djelomično primjenjuje uvjetno rečeno stari, a djelomično novi ovršni zakon, što predstavlja poteškoće i stručnjacima, ali ne bi smjelo dovesti do toga da neuka stranka trpi štetne posljedice zbog nepoznavanja prava koje joj pripada. Nameće se pitanje jesu li tijela zadužena za provedbu predmetnog zakona poduzela dovoljno u cilju upoznavanja građana s njihovim pravima i obvezama, kao i posljedicama koje mogu proizaći primjenom ovoga Zakona', istaknuo je Malčić.