CRNA STRANA SOČIJA

Borba aktivista s vremenom u spašavanju pasa lutalica

06.02.2014 u 15:18

Bionic
Reading

Borci za prava životinja u Sočiju posljednjih dana neumorno rade na spašavanju pasa lutalica, suočenih sa smrtnom kaznom uoči otvaranja Zimskih olimpijskih igara u petak, piše u reportaži New York Times

Stotine životinja već su ubijene posljednjih mjeseci jer ruske vlasti žele da se psi lutalice 'očiste' s ulica prije svečanog otvaranja ZOI.

I dok vlasti tvrde da psi mogu biti divlji i opasni, izvješća o njihovom sustavnom ubijanju razbjesnila su zaštitnike prava životinja i bacila crnu sjenu na tradicionalno veselu atmosferu uoči otvaranja Olimpijskih igara. Odluku vlasti provodi posebno unajmljena tvrtka koja se inače bavi uklanjanjem štetočina i nametnika.

Način kojim vlasti rješavaju problem pasa lutalica jako je narušio sliku prijateljske i gostoljubive Rusije koju predsjednik Vladimir Putin njeguje posljednje vrijeme, piše NYT.

'Rekli su nam, 'Ili ćete maknuti sve pse iz Olimpijskog sela ili ćemo ih ubiti'', kaže Olga Melnikova, koja koordinira napore spašavanja pasa u ime organizacije 'Dobra volja' koju financira Oleg Deripaska, jedan od ruskih multimilijardera. 'U ponedjeljak su nam rekli da imamo vremena do četvrtka', doda je Melnikova.

Vozilo za spašavanje pasa sada kruži olimpijskim kampusom, skuplja pse lutalice i vozi ih u utočište, koje je zapravo nabrzinu sklepano naselje psećih kućica u predgrađu Sočija. Nazvano je PovoDog, što je igra riječi od ruskog 'povodok' (povodac) i engleskog Dog (pas).

Utočište se nalazi iza groblja, na kraju neasfaltiranog puta, bez struje i vode, i u njemu se već nalazi osamdesetak pasa. Među njima je jedna ženka shar-peija, boje čokolade, sa svoja dva štenca. Tu je i velika ovčarka Kaštan, koja 'ljubi' i skače po svakome tko naiđe.

Mjesni aktivisti za zaštitu životinja pričaju da su mnoge pse, ili njihove potomke, odbacile obitelji čije su kuće i dvorišta srušena posljednjih godina kako bi se napravilo mjesta za olimpijske objekte i borilišta. Oni su dobili stanove u novim višim zgradama u kojima se držanje kućnih ljubimaca često smatra nepoželjnim.

Dodaju i da Rusija nikad nije imala odgovornu politiku kontrole životinja, uključujući programe kastracije i sterilizacije, kojima bi se izbjegli postojeći problemi.

Posljednjih su mjeseci stanovnici Sočija ukazivali na to da se pse ubija otrovnim strelicama i zatim ih se ubacuje u kamionete koji čekaju u blizini. Aleksej Sorkin, glavni direktor kompanije koja za vlasti obavlja taj posao, rekao je mjesnim novinarima da je takav posao nužan.

Eliminacija pasa lutalica počela je u listopadu. U isto vrijeme krenuli su i napori da ih se spasi. Tatjana Leščenko, aktivistica za prava životinja, kaže da se mjesečno u Sočiju usmrti 300 pasa lutalica. Cijena je 25 do 35 dolara za jednog. 'To je vrlo okrutno', rekla je Leščenko. Pse se gađa strelicama umočenim u kemikalije koje uzrokuju gušenje.

Međunarodni olimpijski odbor odgovorio je na to jednom pažljivo sročenom rečenicom. 'Nijedan zdrav pas pronađen na lokacijama održavanja Olimpijskih igara neće biti usmrćen', rekao je glasnogovornik Mark Adams u srijedu. Olimpijski odbor, naime, nema nikakvu odgovornost za mjesta izvan olimpijskih objekata.

Predsjedniku Putinu pisali su i američki aktivisti i apelirali da zaustavi ubijanje lutalica, podsjetivši ga na njegovu ljubimicu, crnu labradoricu Koni.

Kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov priznao je u srijedu u razgovoru za Kommersant da Soči ima problema s psima lutalicama. 'Istina je da u Sočiju ima više lutalica nego u drugim gradovima', kazao je, dodavši kako je razlog lako objasniti.'"Kada se u Sočiju naveliko gradilo, psi i štenci dolazili su građevinarima koji su ih hranili. Kada su građevinari otišli, psi su, nažalost, ostali'.

Lutalice zalaze i u sportske objekte, a poneki je pas čak zalutao i u rezidencijalne dijelove sportaša i novinara. Također ih ima diljem grada i na planinama gdje se odvijati skijaška i druga natjecanja na otvorenom.

Oleg Deripaska, koji je ogromno bogatstvo stekao na aluminiju, jedan je od najvećih investitora u Igre u Sočiju u sudjelovao je u financiranju mnogih projekata, uključujući obnovu zračne luke. On je donirao 15 tisuća dolara za podizanje skloništa za pse na zemljištu koje im je ustupio grad. Obećao je i 55 tisuća dolara godišnje za buduće troškove.

Aktivisti, međutim, nisu stigli izgraditi 'poštenije' sklonište. 'U Sočiju niste mogli pronaći nijednog slobodnog građevinca jer su svi bili u žurbi da na vrijeme završe sportske i prateće objekte', kaže Melnikova.

Svi psi u utočištu dobiju veterinarski tretman, uključujući i cijepljenja. I svi će biti na raspolaganju za udomljenje, uključujući i stranim posjetiteljima Igara.

I dok psi, zasad spašeni, živahno i zborski laju u utočištu, aktivisti smišljaju kako privući buduće vlasnike. Štenci će novi dom naći puno prije starijih pasa. Dva mala shar-peija s početka priče već su rezervirana. Međutim, mnogi su psi mješanci, a za njih je mnogo manje interesa. 'Svi bi htjeli ovčara ili pit bulla', rekla je Melnikova. 'Nitko ne želi mješanca', dodaje, ali i najavljuje da će zaposlenici u utočištu učiniti sve da se takva percepcija promijeni.