“Bliski istok, sjeverna Afrika i Sahel suočavaju se s međusobno povezanim sigurnosnim, demografskim, gospodarskim i političkim izazovima, koji su dodatno pogoršani klimatskim promjenama i nesigurnošću u opskrbi hranom zbog rata u Ukrajini”, izjavio je na početku sastanka glavni tajnik Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je dodao da je u interesu Saveza tijesna suradnja s partnerima na jugu kako bi se zajedno borili protiv uzroka nestabilnost i pojačali borbu protiv terorizma.

U srijedu je u središtu rasprava na samitu NATO-a bila ruska agresija na Ukrajinu i njezine posljedice. Usvojen je novi koncept za narednih 10 godina, u kojem su definirani sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava.

Rusija je definirana kao “najveća i izravna prijetnja sigurnosti saveznika i za mir i sigurnost euro-atlantskog područja”.

U Strateškom konceptu prvi put se kao izazov spominje Kina.

Nakon otklanjanja turske blokade, NATO je pozvao Švedsku i Finsku u članstvo. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je kao jedan od razloga za napad na Ukrajinu, navodio i želju NATO-a za širenje i na tu zemlju, sada je dobio NATO na granici dugoj 1400 kilometara, koju dijeli s Finskom.

Prije početka zadnje radne sjednice potpisano je pismo namjere za novi NATO-ov fond za inovacije, koji predviđa ulaganje od milijardu eura za razvoj startupova u ranoj fazi. Pismo su potpisali čelnici 22 članice, među kojima nije Hrvatska.

“Zadržavanje tehnološke prednosti pomoglo je održati naš savez jakim i naše države sigurnima više od 70 godina. Ali danas nacije koje ne dijele naše vrijednosti poput Rusije i Kine dovode u pitanje to vodstvo u svemu, od umjetne inteligencije do svemirskih tehnologija. Ključno je da učinimo sve što možemo kako bismo zadržali vodstvo kad je riječ o inovacijama i tehnologiji. Ovaj fond uz NATO-ov akcelerator obrambenih inovacija pomoći će nam u tome”, rekao je Stoltenberg.