studija otkrila

Covid može povećati rizik od srčanog i moždanog udara: Ključnu ulogu igra krvna grupa

10.10.2024 u 20:11

Bionic
Reading

Covid bi mogao biti snažan čimbenik rizika za srčani i moždani udar čak tri godine nakon infekcije, pokazuje nova velika studija

Studija je objavljena u srijedu u medicinskom časopisu Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology. Oslanja se na medicinske podatke otprilike četvrt milijuna ljudi upisanih u veliku bazu podataka pod nazivom UK Biobank.

U okviru ovog skupa podataka istraživači su identificirali više od 11.000 ljudi koji su imali pozitivan laboratorijski test na covid zabilježen u svojoj medicinskoj dokumentaciji 2020. godine; gotovo 3000 njih bilo je hospitalizirano zbog infekcije. Usporedili su te skupine s više od 222.000 drugih osoba u istoj bazi podataka koje nisu imale povijest infekcije covidom u istom vremenskom razdoblju.

Zaraženi covidom imali su dvostruko veći rizik

Ljudi koji su se zarazili covidom 2020., prije nego što je bilo dostupno cjepivo za suzbijanje infekcije, imali su dvostruko veći rizik od ozbiljnog srčanog događaja, poput srčanog ili moždanog udara, te smrti gotovo tri godine nakon bolesti, a u usporedbi s ljudima koji nisu imali pozitivan test na covid, pokazalo je istraživanje koje prenosi CNN.

Ako je osoba bila hospitalizirana zbog infekcije, što ukazuje na teži slučaj, rizik od velikog srčanog udara bio je veći – više od tri puta – u usporedbi s osobama u čijoj medicinskoj dokumentaciji nije zabilježen covid.

Štoviše, kod ljudi koji su morali biti hospitalizirani covid se čini jednako velikim čimbenikom rizika za srčani i moždani udar kao što su to dijabetes ili bolest perifernih arterija (PAB).

Jedna studija procjenjuje da je više od 3,5 milijuna Amerikanaca bilo hospitalizirano zbog covida između svibnja 2020. i travnja 2021.

Otkriće jedinstveno za covid

Povećani rizik nije se smanjivao tijekom vremena, pokazalo je istraživanje. 'Nema znakova smanjenja tog rizika', rekao je autor studije, dr. Stanley Hazen, koji predsjeda Odjelom za kardiovaskularne i metaboličke znanosti na Klinici Cleveland. 'To je zapravo jedno od zanimljivijih, zapravo iznenađujućih otkrića.'

Ono je zapanjujuće i čini se da je jedinstveno za covid, rekla je dr. Patricia Best, kardiologinja s Klinike Mayo u Rochesteru, Minnesota, koja nije bila uključena u istraživanje.

Infekcija povećava rizik od srčanog udara

'Znamo već neko vrijeme da infekcije povećavaju rizik pa ako imate gripu ili neku drugu infekciju, bakterijsku ili virusnu, to povećava rizik od srčanog udara', rekla je dr. Best. 'Ali on općenito prilično brzo nestane nakon infekcije. Ovdje je učinak tako snažan i mislim da je to zbog toga što je covid drugačiji od nekih drugih infekcija', dodala je.

Istraživači uključeni u studiju kažu da ne znaju točno zašto covid ima tako očigledno dugotrajne učinke na kardiovaskularni sustav.

Ranije studije pokazale su da koronavirus može zaraziti stanice koje oblažu stijenke krvnih žila. Virus je također pronađen u ljepljivom plaku koji se stvara u arterijama i može puknuti te izazvati srčani ili moždani udar.

'Možda postoji nešto što covid čini stijenkama arterija i krvožilnom sustavu, uzrokujući trajno oštećenje koje se nastavlja manifestirati s vremenom', rekao je autor studije, dr. Hooman Allayee, profesor biokemije i molekularne genetike na Keck School of Medicine na Sveučilištu Južne Kalifornije.

Njihova radna teorija, dodao je Allayee, jest da covid možda destabilizira plak koji se stvara unutar stijenki arterija, čineći ga sklonijim pucanju i stvaranju ugrušaka.

Neki zaštitni čimbenici

Allayee i student James Hilser detaljno su proučili kako covid može uzrokovati ove dugoročne probleme u tijelu. Proučavali su ljude s poznatim genetskim čimbenicima rizika za srčane bolesti i promjenama gena povezanima s osjetljivošću na infekciju covidom, ali nisu našli dokaze da su baš oni imali veću vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar ili umrijeti nakon hospitalizacije zbog covida.

Ono što se pokazalo relevantnim bila je razlika prema krvnoj grupi. Istraživači su znali da ljudi s krvnim grupama A, B ili AB imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Čini se da krvna grupa također igra ulogu u vjerojatnosti da će osoba dobiti covid. Ljudi s krvnom grupom 0 čine se malo zaštićeniji.

U novoj studiji ljudi s krvnom grupom 0 koji su bili hospitalizirani zbog covida nisu imali tako visok rizik od srčanog ili moždanog udara kao oni s krvnim grupama A, B ili AB. Ipak, to ne znači da su bili potpuno zaštićeni, rekao je Hazen; i dalje su bili izloženi povećanom riziku, ali krvna grupa bila je samo još jedna varijabla koju treba uzeti u obzir.

Istraživači vjeruju da gen koji kodira krvnu grupu možda igra ulogu u povećanom riziku od srčanih i moždanih udara nakon covida, ali nisu sigurni kako to čini.

Neke pozitivne vijesti

Postoji i neka nada, prema rezultatima studije. Ljudi koji su bili hospitalizirani zbog covida, ali su također uzimali niske doze aspirina, nisu imali povećan rizik od naknadnog srčanog ili moždanog udara. To znači da se rizik može ublažiti, rekao je Hazen.

'Srčane bolesti i kardiovaskularni događaji i dalje su ubojice broj jedan u svijetu', rekao je Hazen. Kad vidi pacijente, rekao je, sada ih obavezno pita jesu li preboljeli covid.

'Ako ste imali covid, moramo biti posebno pažljivi kako bismo bili sigurni da činimo sve što je moguće da bismo smanjili vaš kardiovaskularni rizik', rekao je Hazen. To uključuje kontrolu krvnog tlaka i kolesterola, a možda i svakodnevno uzimanje aspirina.

Studija se nije bavila utjecajem cijepljenja protiv covida na kardiovaskularni rizik, ali Hazen sumnja da bi cjepiva bila zaštitna jer obično sprječavaju razvoj teških infekcija.

Također se nije razmatralo pitanje mogu li ponovljene infekcije covidom biti povezane s još većim zdravstvenim rizicima, kao što su pokazala neka istraživanja. Ipak, navodi, svatko tko je bio hospitaliziran zbog covida – cijepljen ili ne – trebao bi obratiti posebnu pozornost na svoje rizike.