Sindikati su u slučaju ispunjenja zahtjeva spremni na socijalni sporazum, dok će u suprotnom pozvati ljude na ulice. Zahtjev o smanjivanju proračunskih sredstava za vjerske zajednice i promjenu modela njihova financiranja uvođenjem crkvenog poreza uvršten je u sklopu paketa zahtjeva za smanjenje javne potrošnje. Sindikalni čelnici potvrdili su za tportal da okvirni dogovor o crkvenom porezu, ravnopravno s dogovorom o svim drugim zahtjevima, očekuju do kraja studenog, kada bi s Vladom i poslodavcima mogli potpisati sporazum s jasno definiranim rokovima i nositeljima pojedinih aktivnosti. Pritom, neki od njih smatraju da Vlada, prije pregovora sa sindikatima o crkvenom porezu, treba usuglasiti stav s vjerskim zajednicama. Smatraju li sindikalisti da su izgledi za uvođenje crkvenog poreza realni, s obzirom na naelektrizirane reakcije koje je ova inicijativa već izazvala u javnosti?
 

Sporazum s Vatikanom može se mijenjati!

Ana Knežević, predsjednica SSSH, napominje da su sindikalne središnjice zahtjev za crkvenim porezom postavile u sklopu rasprave o reformi poreznog sustava te da nije riječ o kratkoročnom cilju. Prema njezinu mišljenju, bilo bi pošteno da se o tome konačno otvori rasprava, kako teret financiranja vjerskih zajednica ne bi morali snositi svi građani. 'Onda bi vjerojatno katolika u Hrvatskoj bilo manje nego što ih je danas', kaže Ana Knežević, koja smatra da pregovarači ne bi smjeli imati ništa protiv crkvenog poreza, jer se radi o sasvim logičnom i pravednom načelu. 'Mislim da je to realno i spremna sam plaćati crkveni porez kao katolkinja', dodala je predsjednica SSSH.

Je li, međutim, realno očekivati da će doći do promjene modela financiranja crkve s obzirom na to da je za izmjene sporazuma sa Svetom Stolicom potreban pristanak dotične, kao i kvalificirana većina u Hrvatskom saboru? Ana Knežević podsjeća na članak 15. navedenog sporazuma, prema kojemu i jedna i druga strana mogu pokrenuti izmjene u slučaju da se promjene okolnosti. 'S obzirom na to da smo u problemima, Vlada je već mogla predložiti da se izdvajanja za crkvu reduciraju za određeni postotak, ali nije poduzela ništa. Nećemo valjda očekivati od Svete Stolice da se sama pokrene u tom smjeru', zaključila je Ana Knežević.

I Crkva mora biti spremna na odricanja

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, tvrdi da ni jedan od postavljenih zahtjeva sindikalnih središnjica nije nerealan, pa tako ni crkveni porez. 'Sve što smo naveli podržavam kao predsjednik HUS-a i ništa nije nerealno, pogotovo ne u okolnostima kada se iz godine u godine proračun pokazuje neodrživim', kaže Matijašević. U svjetlu racionalizacije, Vlada ima zadatak razgovarati i s vjerskim zajednicama, jer su kao uzročnici vanjskog duga pojavljuje upravo mnoštvo interesnih skupina čije se potrebe zadovoljavaju iz proračuna.

'Ovo je krupan zaokret u ukupnom društvenog životu, koji neće proći ako nismo svi spremni na promjenu ponašanja. U suprotnom, bankrotirat ćemo - račun nam je došao na naplatu, dokle ćemo se ponašati kao pijani milijarderi?' pita Matijašević.

Financiranje Crkve mora biti transparentno

Deklarirani vjernik i predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske, Damir Jakuš, kaže da mogućnost uvođenja crkvenog poreza neće postati realna sve dok se to pitanje ne zavrti u javnosti. 'Kad se počinje razgovarati, znači da postoji mogućnost da se do toga i dođe. Nije realno da to bude brzo, ali je realno da bude', ocjenjuje Jakuš. Napominje da u pitanju nije samo financiranje Katoličke crkve, već svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Potrebno je da financiranje postane transparentno kako i sama Crkva više ne bi morala trpjeti pogrde da je favorizirana, smatra Jakuš. Po njemu, neprihvatljivo je da se ugovorom država obvezuje na financijska opterećenja, što pogotovo dolazi do izražaja u ovakvim kriznim vremenima.

Jakuš drži da osnovna pravila financiranja trebaju vrijediti i u slučaju Crkve, pa tako treba biti jasno određeno tko će i u kolikom iznosu plaćati njezine usluge. Podsjeća da vjernici već sada uplaćuju novac župama. Kada je financiranje crkve naslonjeno na državni proračun, onda je rezultat proizvoljnosti i dogovora određenih lobija i utjecajnih osoba. 'Vjerojatno mnogi svoje interese, ali i svoja uvjerenja baziraju isključivo na novcu, no za prave vjernike crkveni porez ne bi bio problem, naravno, pod uvjetom da nije reda veličine 'nedostupno'', smatra Jakuš.

Crkveni porez riješiti u poreznoj reformi

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, naglašava da je sindikatima prioritet rješavanje pitanja iz sfere radnog zakonodavstva, no i Vlada zna da tema crkvenog poreza u okviru porezne reforme mora biti otvorena. Nitko se, ističe Sever, ne bi smio ljutiti ako se ta pitanja otvaraju, pri čemu sindikati traže zajednička rješenja ne želeći preurediti Hrvatsku po sindikalnoj mjeri, nego po mjeri građana.

Po njemu, problem je u tome što porezni obveznici ne znaju na što vjerske zajednice troše 'proračunski' novac. 'Znamo da svećenici iz toga ne dobivaju plaću, da imaju poseban sistem za mirovinsko i zdravstveno. Nemamo informaciju gdje odlaze ta sredstva. Ne bih volio da idemo paušalno, nisam se usudio ulaziti u taj dio, no dobro je da ništa nije nedodirljivo. Neka se otvore, ne mogu biti podložni neispitivanju', poručio je Sever, kojega, primjerice, zanima i što se događa sa svećenicima koji se odluče 'odrediti', pa kreću dalje od nule, bez dana radnog staža. Mnogo je nepoznanica koje bi trebalo otvoriti, zaključuje Sever, kojemu se kao vjerniku čini da je Crkva u bivšem sistemu, bez proračunskih sredstava, bila aktivnija nego danas.

Crkva ne smije biti favorizirana

Vilim Ribić, dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata, naglašava da zahtjev za crkvenim porezom ima zajednički nazivnik sa svim drugim sindikalnim zahtjevima – da u Hrvatskoj raščiste odnosi, tako što jedni neće plaćati privilegije, povoljnosti ili status drugima te da svatko sam odgovara i financira ono za što je zainteresiran. U tom kontekstu sindikati, uz crkveni porez, zahtijevaju primjerice i pravednije odvjetničke tarife, revidiranje popisa branitelja i usklađivanje njihovih povlastica s mogućnostima države.

'Niti jedan dio društva ne bi trebao isisavati plodove rada drugih građana, pa ni Crkva ne smije biti privilegirana. Katolici, kao i pripadnici svake druge vjerske zajednice, trebaju u tom smislu sami sebe financirati. Mislim da je to normalno, jer nisu svi građani vjernici. To je nova slika Hrvatske koju tražimo – da nitko ne financira ono što nije opći i zajednički interes', poručio je Ribić.

Tek kad se uvede crkveni porez, vidjet će se koliko zapravo ima katolika u Hrvatskoj, ističe Ribić, procjenjujući da vlada treba razgovarati s vjerskim zajednicama i zauzeti stav, pa tek onda sjesti za isti stol sa sindikatima kako bi se ovo pitanje počelo rješavati. Po njegovu uvjerenju, to je moguće postići do kraja studenog. Kaptol je prije mjesec dana izignorirao predsjednika Mesića, no pitanje je koliko će još moći šutjeti s obzirom na to da će na pitanju crkvenog poreza sada očito inzistirati i ujedinjeni sindikati. Zvonimir Ancić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije koji je bio 'bez komentara' na Mesićevu inicijativu, za sada ne odgovara na pozive, baš kao ni Matilda Kolić Stanić, glasnogovornica Zagrebačke nadbiskupijei kardinala Josipa Bozanića.