Naglasio je kako je pozitivno poslovanje rezultat dosljedne provedbe programa restrukturiranja te mjera racionalizacije poslovanja i ušteda.

Tako je, primjerice, Croatia Airlines prošle godine smanjila operativne troškove za 175,2 milijuna kuna, što je utjecalo na operativnu i neto dobit.

Sve to, kaže Kučko, ukazuje da je Croatia Ailines usvojila poslovni mentalitet kakav imaju profitno orijentirane kompanije.

Završetak restrukturiranja najavljuje za kraj 2015. godine nakon čega slijede aktivnosti na "redefiniranju" flote odnosno stvaranja uvjeta za proširenje poslovanja uvođenjem dodatnih letova.

Što se tiče eventualnog dovođenja strateškog partnera, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Krešimir Kučko smatra kako bi trebalo izbjeći model koji su proveli srpski i češki avioprijevoznici, prema kojem je strateški partner došao do kontrolnog vlasničkog paketa, a potom izvlači uloženo iznajmljivanjem svojih zrakoplova tako preuzetim kompanijama.

Nasuprot tome, dodaje, za Croatia Airlines bio bi prihvatljiv strateški partner koji bi želio dokapitalizirati tvrtku.

Ocjenjuje kako neuspjela prošlogodišnja potraga za strateškim partnerom ne znači da je kompanija neatraktivna te da je možda riječ o krivom tajmingu.

Kučko i njegovi suradnici na dvodnevnom susretu s novinarima u Dubrovniku ponovili su poznatu činjenicu – kako poslovanje Croatia Airlines u velikoj mjeri ovisi o sezonalnosti turizma u Hrvatskoj. Visoka sezonalnost uglavnom je posljedica toga što potražnju za uslugama Croatia Airlinesa generiraju stranci, tijekom turističke sezone.

Tako, tijekom zimskog reda letenja, kada Croatia Airlines ima gotovo dvotrećinski udjel na hrvatskom tržištu, posluje s gubitkom, a ljeti kad u Hrvatskoj operira i do sto aviokompanija, ostvaruje dobit koja je dovoljno visoka da u konačnici generira pozitivan neto financijski rezultat.

Čelni čovjek Croatia Airlinesa i njegovi suradnici upozoravaju na važnost domaće aviokompanije u lancu vrijednosti hrvatskog civilnog zrakoplovstva čija se ukupna vrijednost procjenjuje između 650 i 700 milijuna kuna. Bez stabilnog domaćeg avioprijevoznika, taj lanac je teško održiv, a svi koji imaju koristi od njega, kao što su hotelijeri, restorateri, zračne luke i kontrole letenja, osjetili bi gubitak odnosno neki čak i gašenje poslovanja, zaključuje Kučko.