Danska je prošle godine usvojila jedan od najambicioznijih klimatskih ciljeva na svijetu, odlučivši smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 70 posto do 2030., te na neto nulu do 2050. Odluka je dovela u pitanje budućnost vađenja plina i nafte u Sjevernom moru.

Jučerašnjim dogovorom vlade i parlamenta otkazat će se i planirani osmi krug izdavanja koncesija i svi budući natječaji, a 2050. biti će posljednja godina u kojoj će se vaditi fosilna goriva u Sjevernom moru.

„Stavljamo točku na doba fosilnih goriva", rekao je ministar za klimu Dan Joergensen.

Osmi krug izdavanja koncesija doveden je u pitanje nakon povlačenja energetskog diva Totala u listopadu, čime je broj zainteresiranih sveden na jednu kompaniju.

Danska je najveći proizvođač nafte i plina u Europskoj uniji. Norveška i Velika Britanija veći su proizvođači ali nisu (više) u sastavu Unije.

Procjenjuje se da će Danska ove godine proizvesti 83 tisuće barela sirove nafte i još 21 tisuću ekvivalenta barela nafte.

Otkazani natječaj i obustava vađenja 2050. godine značit će gubitak od ukupno 13 milijardi danskih kruna (2,1 milijardu dolara), procijenilo je ministarstvo klime, energetike i komunalnih usluga, upozorivši ujedno da je iznos provizoran.

U lipnju neovisni vladin savjetnik preporučio je okončanje istraživanja nafte i plina u Sjevernom moru, rekavši da bi nastavak tih aktivnosti ugrozio ambicije Danske da predvodi svjetsku borbu protiv klimatskih promjena.