Od 1. travnja, školu ne pohađa gotovo 875.000 djece u dobi od šest do 16 godina. Neugodna situacija potresla je dansko društvo u kojem je normalno da oba roditelja rade. Nekima su u pomoć pritekli djedovi i bake, tvrtke su postale privremeni vrtići, a mnogi su prisiljeni izostajati s posla kako bi čuvali djecu.

Sporom je pogođeno 69.000 učitelja, koji za taj prekid rada neće biti plaćeni. Sindikat danskih učitelja (DLF), koji sudjeluje u pregovorima, ima fond za štrajkove iz kojeg mogu posuđivati novac po povoljnim uvjetima.

U središtu spora je radno vrijeme učitelja. Kommmunernes Landsforening (KL), koji predstavlja lokalne vlasti koje zapošljavaju učitelje, želi da ravnatelji škola mogu odlučiti koliko će vremena učitelji provoditi u učionici, za pripremu satova, ocjenjivanje i druge dužnosti. 'Danski model ne može samo značiti da se uvjeti zaposlenika stalno poboljšavaju', rekao je glavni pregovarač KL-a Michael Ziegler. No učitelji strahuju da bi takva fleksibilnost umanjila kvalitetu njihova rada.

Takve pojedinosti do sada su bile obuhvaćene kolektivnim ugovorom između lokalnih vlasti i škola. Dosadašnji ugovor istekao je 31. ožujka. Učitelji su također izloženi pritisku odvojenog vladinog prijedloga o produljenju školskog dana, koji predviđa da učitelji rade više ali bez dodatnog novca.

Danska vlada za sada se ne miješa u pregovore između lokalnih vlasti i učitelja, ali odlučno brani svoj prijedlog. 'Vladin prijedlog reforme osnovnog obrazovanja nije pitanje štednje novca, nego u biti pitanje podizanja kvalitete obrazovanja', ističe ministar financija Bjarne Corydon.

Učiteljica Lone Skafte Jespersen smatra da je to 'glupost'. Mnoge njezine kolege napustile su profesiju zbog malih plaća i sve više posla, kazala je, izražavajući nezadovoljstvo zbog toga što se njezinu profesiju ne cijeni dovoljno.