'Ovo je bilo očekivano. Radili smo projekcije i izračune prije objave popisa, ja sam prije mjesec i pol izašao s projekcijom o narodnosti, vjeri i ostalome i bile su reakcije da to tako neće biti, zato što ljudi ne znaju kakve su zakonitosti. Kad imate depopulaciju između dva popisa od 400 tisuća ljudi, zakonitosti ne vrijede za većinsku i manjinsku populaciju jednako. Zakonitost je da se manjinska još brže smanjuje nego većinska, imate situaciju da je otprilike negdje oko 330 tisuća Hrvata manje, ali u ukupnom je odnosu udio Hrvata narastao jer je zakonitost intenzivnije smanjivanje manjinske populacije', rekao je Šterc na N1.

Kao posljedicu svega istaknuo je veliku razliku u starosnoj dobi u stanovništvu Hrvatske, gdje je gotovo četvrtina stanovništva starija od 65 godina. 'To najavljuje hrvatsku budućnost, najavljuje pitanje problema radne snage, jer takav će se raskorak povećavati u sljedećim godinama s obzirom na veliku smrtnost hrvatske populacije i teško će se izdržati takav odnos starije i mlađe populacije', rekao je Šterc.

'Ono što najviše brine je da ovakvi katastrofalni podaci gotovo da nisu uznemirili naš politički sustav. To su najveći mogući gubici, izgubili ste 400 tisuća ljudi. Projekcije UN-a su rekle da će do kraja stoljeća hrvatska populacija pasti ispod 3 milijuna i ako u svakom međupopisnom razdoblju izgubite linearnom projekcijom 400 tisuća ljudi, to su nevjerojatni gubici. Pitanje je kako se to nadopuniti te gubitke', rekao je Šterc.

Dodao je da raskorak koji se sad vidi između političkog odlučivanja i znanstvene logike osobno nije doživio. 'Ja sam radio analize popisa 2011. godine i tvrdio da postoji fiktivno stanovništvo u popriličnom obujmu, pogotovo u Vukovaru. Jasno je da je 2011. godine popisan veliki dio fiktivnog stanovništva. Taj dio popisan je 2021. godine, taj podatak potvrđuje, zato što je bilo online popisivanje, mogao se javiti bilo tko i potpuno je jasno da se moralo kontrolirati, prema ostalim bazama podataka i zdravstenog sustava, stalno stanovništvo Hrvatske i zato imamo ovakvu situaciju', rekao je Šterc.

'Mora se shvatiti da mi svi koji živimo ovdje živimo u društvu koje se zove hrvatsko i državi koja se zove Hrvatska i trebao bi nam biti interes razvoj tog društva. Političke priče oko manjinskih odnosa jedan su od načina da se Hrvatska drži u pokornosti. Ove podjele su podignute na političku razinu potpuno nepotrebno', rekao je Šterc, dodavši da sve odluke moraju biti utemeljene na zakonima koje je država donijela te da društvo mora funkcionirati tako da te zakone i poštuje.

'Na ovo bi trebao reagirati politički vrh i vrlo jasno reći, nema nikakvog podilaženja, ovo su ekzgaktni podaci na koje moraju raditi planove i konačno sjesti za stol', rekao je Šterc.

Komentirajući podatke o vjeri i činjenici da je porastao broj ljudi koji se izjašnjavaju kao ateisti, Šterc je rekao da je to očekivano. 'To su procesi koji su na osnovu vanjskih migracija očekivani i na osnovu razvoja društva, mlađa populacija razmišlja na svoj način i izlazi iz okvira religijskog vjerovanja i zato imamo takve podatke', rekao je Šterc.