Premda su 2013. mnogi hrvatski građani ispratili riječima 'Ne ponovila se', u svjetskim razmjerima ona je donijela neke izume i učvrstila znanstvene trendove koji ne nude tek sumornu, distopijsku sliku budućnosti, nego i određenu podlogu za optimizam i nove šanse čovječanstva
Časopis Ruski reporter donio je pregled suvremenih pojmova i imena koje milijardama današnjih stanovnika planeta Zemlje možda i ne znače mnogo. No tijekom idućih desetljeća mnoge od tih riječi mogle bi postati nemjerljivo značajnije od raznih trivijalnih tema koje danas pune medijske stupce praznom slamom.
Big Data (Veliki podaci)
U 2013. ljudi su već shvatili da brzorastući ocean podataka prijeti zatrpavanjem civilizacije, ali istovremeno je i neprocjenjivo vrijedan izvor znanja i zarade. U kombinaciji s umjetnom inteligencijom, tehnološki razvoj ide dalje. Kompanija IBM napravila je superkompjutor Watson koji je preklani pobijedio na američkom izdanju kviza 'Jeopardy!' (Izazov!). Zatim je kompjutor prešao u liječničke vode: pet verzija Watsona postavljeno je u američke bolnice. Pokazalo se da računalo, obrađujući nepreglednu masu medicinskih podataka, u mnogim slučajevima postavlja dijagnozu i terapiju mnogo ispravnije od liječnika.
Coursera
Nakon inicijative sveučilišta Stanford, preko 80 vrhunskih svjetskih sveučilišta formiralo je globalno online-sveučilište. Predavanja na daljinu sluša skoro tri milijuna studenata iz 190 zemalja, raznih uzrasta. Mnogi smatraju da je to prototip sveučilišta budućnosti.
To je model živčanog sustava na kojem se vidi kako neuroni razmjenjuju impulse u realnom vremenu. Stvaranje karte aktivnosti mozga Barack Obama nazvao je glavnim megaprojektom američke znanosti. Za to vrijeme europska znanost ne misli ostati u prašini: preko milijardu eura dodijeljeno je projektu simulacije ljudskog mozga na superkompjutoru za koje se nedaleko od švicarske Lausanne gradi Neuropolis - pandan CERN-u u kojem je 2012. pronađen Higgsov bozon. Znanstvenici pričaju o početku nove utrke kojoj je cilj shvatiti kako radi ljudski mozak i - stvoriti umjetni razum.
Kepler
Dana 12. svibnja 2013., NASA-ina svemirska letjelica-teleskop Kepler završila je četverogodišnju odiseju u potrazi za planetima izvan Sunčeva sustava. Rezultati su bili fenomenalni: potvrđeno je postojanje više od 130 planeta izvan sustava naše zvijezde. Sveukupno je 'kandidata' za status planeta pronađeno 3.538. Njih čak 674 vrlo je slične veličine kao Zemlja, što bi značilo da bi na njima mogao postojati život sličan zemaljskome. Na nekim planetima čak je otkrivena atmosfera, a znanstvenici tvrde da je čak i temperatura na tim svemirskim tijelima posve prihvatljiva za čovjeka. Analiza dobivenih podataka još traje.
Sučelje mozak-mozak
U prošloj godini prvi put uspješno je proveden eksperiment tijekom kojeg su pokretima jednog čovjeka upravljale misli drugog. Taj ljudski tandem činili su profesori Andrea Stocco i Rajesh Rao sa Sveučilišta Washington. 'Električni signali mozga zabilježeni su elektroencefalogramom. Primatelj je informaciju dobivao pomoću brzo mijenjajućeg magnetskog polja koje je generirao uređaj pričvršćen na glavi znanstvenika, zadužen za zapešća i prste', objasnio je profesor Rao.
Elon Musk
Prošla je godina bila godina velikog trijumfa inženjera, izumitelja, poslovnog magnata i investitora koji ozbiljno izjavljuje da namjerava umrijeti na Marsu. Ove godine mlađahni Australac Musk definitivno je postao zvijezda među pokretačima startupa i inovatora smijenivši na toj poziciji pokojnog Steva Jobsa koji iz ove perspektive djeluje 'kao samo dobar dizajner', piše RR. Musk je upravljao stvaranjem prvog masovnog elektroautomobila Tesla S, najmodernijeg osobnog vozila pošle godine i uz to najprodavanijeg luksuznog sedana koji je nadmašio modele Mercedesa i BMW-a. Drugo Muskovo 'dijete' prva je privatna svemirska kompanija SpaceX koja je prošle godine prva digla u orbitu komercijalni satelit. U ozbiljnoj je fazi razvoja transportni projekt Hyperloop (međugradski prijevoz u kapsulama brzinom od 1.000 km/h). Musk mašta dalje: električni avion, raketa-nosač koja se vraća na kozmodrom...
Čebarkulj
Taj gradić na ruskome Uralu pročuo se u svijetu početkom prošle godine nakon pada meteorita i niza amaterskih snimki tog događaja koji je uzdrmao obližnji grad Čeljabinsk i okolicu: bio je to najveći meteorit čiji je pad na Zemlju registriran u zadnjih više od stotinu godina. A najveći, 570 kg težak komad tog svemirskog tijela izvučen je iz jezera Čebarkulj kraj istoimenog gradića.
Internet stvari(Internet of Things)
Pojava pametnih telefona i mobilnih kompjutora ubrzala je stvaranje interneta stvari (IoT). On je već danas veći od čovječjeg, jer je na njega priključeno 10 milijardi objekata: od pametnih kuća i automobila do komadića tzv. 'proširene stvarnosti' i fitnes-narukvica. Radiofrekventne oznake s informacijama koje se prenose na Mrežu postavljaju se na najraznolikije predmete čak i na tablete, i ti su predmeti u informacijskom međudjelovanju. Stvari počinju davati podatke o sebi, 'govoriti' o sebi. 'Glavno da se ne dogovore protiv nas!' zaključuje Ruski reporter.
Jurij Milner
Poznati ruski investitor zaradio je ne 'milju', nego milijarde na internetskim projektima. Ove godine udružio se s generalnim direktorom Applea, osnivačima Googlea i Facebooka te osnovao nagradu Breakthrough Prize za dostignuća na polju biomedicine (ciljevi: liječenje zasad neizlječivih bolesti i produljivanje životnog vijeka). Prvi laureati dobili su po tri milijuna dolara, što je najunosnija znanstvena nagrada u povijesti (2,5 puta vrednija od Nobelove), uz nagradu The Fundamental Physics Prize koju je utemeljila ista ekipa.
Milner tu ne misli stati. Pridružio se Billu Gatesu i Warrenu Buffetu obvezavši se da će na dobrotvorni rad potrošiti najmanje polovinu svog bogatstva. No on ne namjerava pomagati samo siromašnima i ugroženima, nego i 'ulagati u naše najbolje umove i našu zajedničku budućnost'. 'Učite, oligarsi!' poručuje Ruski reporter najbogatijim ljudima Rusije koji tek trebaju otkriti filantropiju i razviti svijest o vlastitoj društvenoj odgovornosti.
Higgs - čovjek i bozon
Skoro 50 godina tražili su znanstvenici elementarnu česticu koja daje masu svim ostalim česticama. Bila je to zadnja ciglica koja je nedostajala u dokazivanju tzv. Standardnog modela, teorije o ustroju i međudjelovanju elementarnih čestica. Drugim riječima, potvrđen je bazni model materijalnog svijeta, odnosno njegova vidljivog dijela za koji se računa da čini oko 4,5 posto mase svemira (ostalo su tamna materija i energija o kojoj se zasad malo zna).
Ekipa Velikog hadronskog sudarača u Švicarskoj naposljetku je pronašla Higgs - bozon, a još uvijek živi 84-godišnji Higgs-čovjek (Peter Higgs) zajedno s tri godine mlađim Francoisom Englertom lani je dobio Nobelovu nagradu jer su njih dvojica objavili postojanje te čestice prije 49 godina.
