Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Općeg poreznog zakona. Neke od najzvučnijih novosti su mogućnost javne objave popisa poreznih dužnika i uvođenje nove razine odgovornosti vlasnika tvrtki i predsjednika uprava koji bi za zlouporabe u poslovanju mogli odgovarati i vlastitom imovinom
Jedan od glavnih razloga za rigorozne izmjene zakona i jasnije definiranje odgovornosti poduzetnika je ogroman porezni dug. Prvog siječnja 2012. godine porezni dug iznosio je 51 milijardu kuna, s time da je od ukupno 761.365 poreznih dužnika oko 493 građana, 151.000 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i 117.000 pravnih osoba.
Ministar financija Slavko Linić odlučio je tomu stati na kraj javnom objavom popisa dužnika i njihovih dugovanja te uvođenjem 'instituta proboja javne osobnosti'.
Porezna uprava do sada je morala čuvati poreznu tajnu i ne otkrivati porezne dugove pojedinaca i tvrtki, no ako se ovaj zakon izglasa u Saboru (u proceduru ulazi u dva čitanja te do srpnja vjerojatno još neće biti donesen), svi veliki dužnici suočit će se sa svojim imenom na 'poreznom stupu srama'. 'Cilj objave je pojačati financijsku disciplinu, zaštiti pravni poredak, javni moral i omogućiti gospodarski napredak. Želimo da svi građani da sudjeluju u dijelu podmirenja svojih obveza i obveza drugih. Objava imena može značiti njihovu odgovornost i transparentnost rada Porezne uprave', rekao je Linić.
Na stupu srama bit će veći dužnici, građani čiji je dug veći od 10.000 kuna, obrtnici s dugom većim od 50.000 i tvrtke koje duguju više od 100.000 kuna. Imena dužnika objavit će se na stranicama Porezne uprave, vrlo vjerojatno od srpnja.
Što se tiče instituta proboja javne osobnosti, Linić je pojasnio da prema njemu članovi uprava, izvršni direktori i vlasnici tvrtki postaju porezni jamci koji će svojom vlastitom privatnom imovinom odgovarati u slučaju da su prilikom vođenja poslova zloupotrijebili svoje ovlasti te tako doveli do nemogućnosti plaćanja poreza.
'Uočili smo praksu da se otvaraju nova društva s ograničenom odgovornošću samo iz razloga da se u postojećim tvrtkama prestanu plaćati obveze prema državi i radnicima, i to sve u cilju nezakonitog poslovanja. Želimo ovime onemogućiti poslovanje povezanih društva, premještanje gubitaka s jedne na drugu sestrinsku tvrtku, i fiktivne račune', kaže Linić i pojašnjava da to načelo nije novo, nego je već regulirano u Zakonu o trgovačkim društvima:
'Znamo da po zakonu vlasnici odgovaraju do visine uloga, ali naznačeno je i da se odgovara osobnom imovinom ukoliko se društvo koristi zabranjenim ciljevima da bi oštetilo vjerovnike', pojasnio je Linić mogućnost države da 'sjedne' na osobnu imovinu članova uprava, direktora i vlasnika tvrtki.
U Zakonu je propisano da članovi uprava i vlasnici odgovaraju ako preusmjeravaju novčane tokove na druge pravne ili fizičke osobe, koriste društvo radi postizanja ciljeva koje sam vlasnik ne bi mogao postići, ako se koristi drugim osobama koji djeluju kao njegovi povjerenici tako da se u društvu kao član iskazuje netko drugi po nalogu vlasnika. Pojedinci će moći odgovarati cijelom svojom imovinom, a sve to Porezna uprava trebala bi dokazati na internom postupku 'poreznog tijela' nakon prijave poreznih inspektora
