Hripavac se munjevito širi Hrvatskom. Najviše zaraženih je u Zagrebu i Splitu. Mnogi su mislili da je ta bolest iskorijenjena, ali čini se da ipak nije. Epidemiolozi kao jedan od razloga navode pad procijepljenosti.
Epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekao je kako je svakog dana sve više i više oboljelih, te da je jutrošnja brojka bila 1230.
Dodao je i kako u zadnjih 40-ak godina, od 1980., nisu imali tako puno oboljelih. 'Zabrinjavajuće je što tako veliki broj oboljelih povećava šansu da se zarazi novorođenče ili dojenče koje još nije cijepljeno jer za njih bolest može biti teška, pa čak i smrtonosna', rekao je.
vezane vijesti
Tatjana Petričević Vidović, istaknula je kako su naši adolescenti uglavnom procijepljeni, te da kod njih hripavac nije toliko opasan, a i komplikacije su rijetke.
'Bolest ima tri stadija. U početnom stadiju su opći simptomi - povišena temperatura, šmrcanje. U drugom stadiju se javlja naporan iscrpljujuć kašalj, često se javlja po noći sa snažnim udahom - hripom i može biti popraćen povraćanjem. Zatim slijedi treći stadij, stadij oporavka koji može trajati tjednima, pa i mjesecima', istaknula je.
Ivo Ivić, infektolog, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split rekao je kako ovo u samoj biti nije niše neočekivano.
'Nakon nekoliko godina mjera izolacija koje smo provodili, zaštite prijenosa respiratornih infekcija, nakupila se populacija mladih i djece koji se nisu prokužili jer su nosili maske i bili kod kuće i kad smo se otvorili krenulo je širenje. To je prvi razlog. Drugi razlog je neprocijepljenost ili loša procijepljenost koja nas čini osjetljivijima', rekao je.
Istaknuo je i kako su društvene mreže veliki problem zašto se ljudi odbijaju cijepiti jer 'ignoriraju problem i omalovažavaju ga'.
Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva rekla je kako se u ovom trenutku ne razmišlja o promjeni zakonske regulative.
'Sadašnji zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno kaže kakve su obaveze u kalendaru cijepljenja i za sve roditelje i skrbnike koji ne provode imunizaciju malodobne djece određuje i određene sankcije. Ali uvijek mislimo kako je bolje ne koristiti represivne mjere već edukaciju, rekla je, dodavši kako necijepljenje djece ulazi u kategoriju kršenja dječjih prava.
'Ustavni sud 2014. donio je odluku kojom je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti obvezne imunizacije, a u rješenju je naglasio stav Ministarstva zdravstva - da je pravo djece na zdravlje više od prava roditelja na donošenje nekih slobodnih odabira', istaknula je Portolan Pajić.
