Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je u četvrtak kako je županija kojoj je na čelu, a koja je po podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Hrvatske gospodarske komore najuspješnija u Hrvatskoj u posljednje dvije godine s ugovorenih više od 4,4 milijarde kuna, od početka prepoznala važnost fondova EU jer je na vrijeme shvaćeno da se razvoj ne može ostvariti oslanjajući se samo na vlastite ili državne proračunske mogućnosti
Dobroslavić je u Dubrovniku sudjelovao na konferenciji 'EU projekti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji' povodom Dana Europe i Europskog tjedna te 'Dana otvorenih vrata EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji'.
vezane vijesti
'Pelješki most je najveći infrastrukturni projekt financiran sredstvima Europske nije, a imamo još i Zračnu luku, Studentski dom i brojne druge. Stotine projekata je rezultat rada županijske razvojne agencije DUNEA-e, ali i gradskih i općinskih razvojnih agencija i odjela', rekao je Dobroslavić.
Napomenuo je kako je cilj razviti sve potencijale županije. Osim turizma i kulturne baštine, razvija se i poljoprivreda, odnosno vinarstvo i marikultura.
'Želimo razviti sve naše krajeve, odnosno otvoriti svima mogućnost financiranja svojih projekata. To je korisno za razvoj gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta, a na koncu i za život naših građana', rekao je Dobroslavić.
Kao buduće EU projekte važne za razvoj županije najavio je daljnje cestovno povezivanje juga Hrvatske brzom cestom od Zračne luke do Dubrovnika te dalje autocestom do čvora Metković, kao i Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom Razdolju, višenamjenski kongresni centar u Dubrovniku, dnevnu bolnicu u Metkoviću te projekte integriranih teritorijalnih ulaganja na području Dubrovnika i intervencijski plan za dolinu Neretve.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je Grad Dubrovnik europske fondove 'otkrio' tek 2017. godine jer dotad nije iskorištena ni jedna kuna.
'Od 2017. godine uspješno koristimo europske fondove. Iznimno je bitno isticati da baš kroz EU fondove povećavamo kvalitetu života naših građana', rekao je Franković.
Predstavljajući 150,9 milijuna kuna vrijedan EU projekt Studentskog doma u Dubrovniku, ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik Marko Potrebica istaknuo je kako se taj projekt sigurno ne bi ostvario bez 'povlačenja' sredstava iz europskih fondova.
'Pokušavali smo godinama sami ga ostvariti i da nismo postali članica EU, projekt ne bi bio moguć. Nakon što smo potpisali ugovor u suradnji s lokalnom zajednicom smo osigurali sredstva, ali je potreban velik trud izbjeći penalizaciju i financijske korekcije zbog grešaka drugih. Trenutno je Studentski dom najvrjedniji takav projekt u Dubrovniku. Do konca godine bit će gotovi građevinsko-obrtnički radovi, a otvorit ćemo ga za Svetog Vlaha', izjavio je Potrebica.
Govoreći o EU projektu 'Lazareti - Kreativna četvrt Dubrovnika', ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnik (ZOD) Mihaela Skurić napomenula je kako u projektu vrijednom 36 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova sufinancirano sa 26 milijuna kuna, sudjeluje čak deset partnera.
'Grad Dubrovnik je nositelj, a ZOD je partner, uz niz udruga. Rok provedbe projekta je do kraja srpnja 2019. godine, dakle uskoro ćemo projekt uspješno dovršiti. Korist je bila višestruka, jer su i udruge unaprijedile poslovanje i obogatile sadržaje', rekla je Skurić.
Na konferenciji su, uz projekte Lazareta i Studentskog doma u Dubrovniku, predstavljeni i projekti Zračne luke Dubrovnik, Objedinjenog hitnog prijema i dnevne bolnice u Općoj bolnici Dubrovnik, 'Zaštita i sigurnost - Vatrogastvo u DNŽ', 'Povijest na zrnu soli', 'Putevima prošlosti' te niz projekata županijskih morskih luka, kao i projekata u poduzetništvu, poljoprivredi i energetskoj obnovi javnih zgrada.
