U svijetu postoji veliki broj čvrstih dokaza da dojenje spašava živote te da kratkoročno i dugoročno štiti zdravlje majki i djece. Dojenje smanjuje rizik od infekcija, rizik od dijabetesa i pretilosti kod novorođenčadi te rak dojke kod majki.

Rad citiran u članku Jutarnjeg lista, objavljen u British Medical Journalu (BMJ) nije temeljen na novim dokazima već na ponovnoj analizi već dostupnih podataka, od kojih je većina korištena i pri izradi preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o uvođenju krute hrane uz dojenje.

Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF podržavaju kontinuirana istraživanja koja će poboljšati zdravlje novorođenčadi. Pri tome, svako novo istraživanje treba se promatrati u kontekstu svih drugih dokaza, a pri izradi preporuka, treba se voditi svim dokazima, a ne samo izoliranim studijama. Također, od iznimne je važnosti da istraživači ili autori radova nisu u sukobu interesa, uključujući i zastupanje interesa proizvođača dječje hrane.

I dalje je preporuka obje organizacije da se s nadohranom koja uključuje krutu hranu počne oko šestog mjeseca života, bez obzira hrani li se dijete majčinim ili nadomjescima. Svako dijete ima svoj razvojni ritam pa će tako neka novorođena djeca biti spremnija za uvođenje krute hrane nešto ranije, a neka i nešto kasnije. Uz dohranu, preporučuje se i nastavak dojenja kroz prvu godinu života, a i kasnije, dokad to žele majka i dijete.

Stoga obje organizacije i dalje preporučaju zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima da nastave podržavati majke s točnim informacijama i savjetima, pomažući im da prepoznaju znakove kada je njihovo dijete spremno za uvođenje dohrane, uz dojenje.

Istraživanje UNICEF-a iz 2008. godine pokazalo je kako 50 posto majki u Hrvatskoj odustaje od isključivog dojenja u prvih mjesec dana života. Taj podatak ukazuje na potrebu veće podrške majkama u dojenju kao najboljem i najprirodnijem izboru.