Američka vojska ubrzano napušta Afganistan, a sigurnosna situacija sve se više pogoršava i zemlja ponovno tone u kaos. Talibani ubrzano koriste svoj trenutak i svakim danom osvajaju sve više teritorija u očitoj namjeri da ponovno zavladaju zemljom nakon što je svi strani vojnici konačno napuste. Susjedne zemlje strahuju od novog velikog građanskog rata koji bi se prelio i preko njihovih granica
Amerikanci su doslovno preko noći napustili divovsku zračnu bazu Bagram 50 kilometara od Kabula, glavnog grada Afganistana. Baza Bagram bila je središte američkih operacija u Afganistanu od početka vojne intervencije pokrenute nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine.
Lokalni dužnosnici bijesni su na Amerikance jer provode povlačenje u skladu sa svojim rasporedom, ne vodeći računa o urušavanju sigurnosne situacije na terenu. Američki predsjednik Joe Biden najavio je u travnju da želi završiti povlačenje do 20. obljetnice napada 11. rujna. Dva mjeseca prije roka američka vojska već je provela više od 90 posto povlačenja iz zemlje, a dio je to mirovnog sporazuma koji je bivši američki predsjednik Donald Trump sklopio s talibanima.
vezane vijesti
Trumpova administracija u veljači 2020. potpisala je s talibanima kontroverzni mirovni sporazum iz kojeg je izostavila službenu afganistansku vladu. Talibani su se obvezali da će prekinuti sve veze s Al Kaidom, prestati napadati američke ciljeve u zemlji te pristati na mirovne pregovore s vladom u Kabulu u zamjenu za američki odlazak. Nakon što su se Amerikanci počeli povlačiti mirovni pregovori s vladom u Kabulu su zamrli, a iako su zaista prestali napadati američke ciljeve u zemlji, talibani su intenzivirali napade na vladine snage.
Novi zapovjednik zrakoplovne baze Bagram, afganistanski general Asadulah Kohistani saznao je da su Amerikanci otišli iz baze u Bagramu tek nekoliko sati nakon njihova odlaska.
'Nismo znali točno vrijeme njihova polaska. Nisu nam rekli kad su otišli. Čuli smo glasine da su Amerikanci napustili Bagram i konačno u 7 sati ujutro shvatili da je to istina', rekao je Kohistani za Associated Press.
Nakon što su se Amerikanci povukli baza je ubrzo opljačkana. Abdul Raouf, vojnik s deset godina staža koji je također služio u talibanskim uporištima, provincijama Helmand i Kandahar, kazao je za AP da su Amerikanci nakon odlaska isključili struju, a iznenadni mrak poslužio je kao signal pljačkašima. Ušli su sa sjevera, probili prvu barijeru, pretražili sve zgrade i ukrcali u kamione sve što nije bilo zakucano u zid. Glasnogovornik Pentagona John Kirby odbacio je kritike da se radilo o nepovjerenju u afganistanske partnere.
'Točan trenutak odlaska nije otkriven u svrhu operativne sigurnosti. Općenito smo smatrali da je bolje držati te podatke što je više moguće u užem krugu', kazao je Kirby, prenosi The Guardian.
Za to vrijeme talibani napreduju na terenu. Velik dio sjevernog Afganistana u posljednja dva tjedna pao je u talibanske ruke, a postigli su značajan napredak i u ostatku zemlje. Afganistan ima nešto više od 400 okruga, a talibani sada drže gotovo polovicu i ne namjeravaju stati. Tijekom vikenda gotovo bez otpora osvojili su niz okruga na sjeveru zemlje, a više od tisuću pripadnika regularne vojske pobjeglo je preko granice u Tadžikistan. Bio je to treći takav val u samo tri dana, peti u dva tjedna, na području koje je prije dva desetljeća bilo uporište protutalibanskog otpora, navodi Washington Post.
Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon naredio je mobilizaciju oko 20 tisuća pričuvnih vojnika da bi zaštitio granice te ova najsiromašnija država u srednjoj Aziji razmišlja o pripremi izbjegličkih kampova u slučaju navale afganistanskih civila. Tadžikistanske vlasti ostavile su otvorene granične prijelaze koje sada drže talibani na afganistanskoj strani, uključujući glavni most preko rijeke Pyanj u mjestu Sher Khan Bandar, koji je sagradila američka vojska 2007. Prema Wall Street Journalu, talibani već prikupljaju prihode od carina na glavnom trgovačkom ulazu između dviju država. Odlazak Amerikanca iz Afganistana izaziva zabrinutost da bi se nestabilnost pogonjena islamskim terorizmom mogla preliti i u pet zemalja središnje Azije. Neke od njih već su iskusile taj oblik nasilja u prošlosti. Zabrinute su i Rusija i Kina zbog svojih interesa u regiji.
'Učinit ćemo sve što možemo, uključujući upotrebu kapaciteta ruske vojne baze na tadžikistanskoj granici s Afganistanom, kako bismo spriječili bilo kakve agresivne impulse prema našim saveznicima', rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, u srijedu javlja Reuters.
Mnogi dobri poznavatelji situacije u Afganistanu smatraju da nije pitanje hoće li nego kada talibani preuzeti kontrolu nad cijelom zemljom. Afganistanska vojska se bez pomoći SAD-a i NATO-a neće moći obraniti, a gzeromedia.com piše, pozivajući se na američke obavještajne izvore, da bi sve moglo biti gotovo za pola godine.
Ipak, pitanje je žele li talibani vojno osvojiti teško utvrđeni Kabul i zbaciti međunarodno priznatu vlast. U tom slučaju opet bi bili osuđeni na izolaciju. Zbog toga stižu signali da bi bili voljni oživiti zamrle mirovne pregovore te bi mogli ući u vlast mirnim putem, što bi im dalo međunarodni legitimitet.
'Mirovni pregovori bit će ubrzani sljedećih dana', rekao je glasnogovornik talibana Zabiulah Mudžahid u ponedjeljak za Reuters. Što će oni donijeti, još je pod znakom pitanja, a dužnosnici u Kabulu čekaju da vide pisani prijedlog talibana za svoju viziju mira i pomirenja.
Kaos u proteklih nekoliko mjeseci uznemirio je promatrače. Humanitarne organizacije upozoravaju na potencijalnu novu izbjegličku krizu ako se produbi sukob, a skupine za zaštitu ljudskih prava strahuju da bi slobode i stečena prava žena mogli biti izgubljeni u područjima u kojima vladaju ultrakonzervativni militanti. Manjinske zajednice, posebice šijitski Hazari, u strahu su od vjerojatne talibanske odmazde.
