'Jasna politička volja da se stvari promijene, dosljednost u provođenju zakona i postavljanje pitanja gospodarenja otpadom na vrh prioriteta ove Vlade ključni su za tektonske promjene kojima svjedočimo. Koliko je učinjeno, najbolje pokazuje podatak da se u ove 2,5 godine u projekte koji su izravno u službi razdvajanja otpada investira 471 milijun kuna. To je dvostruko više nego osam godina prije, u dva mandata prethodnih vlada', rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je danas sudjelovao na konferenciji Poslovnog dnevnika 'Croatia Waste Expo - Gospodarenje otpadom II'
Ministar Zmajlović je naglasio, govoreći o statusu u sustavu gospodarenja otpadom godinu dana od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, da se u posljednjih godinu dana na mnogim poljima dogodilo više nego desetljeće ranije.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013., definirani su ciljevi, obaveze svih dionika sustava i rokovi. Hrvatska do kraja 2018. mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom u RH. Osim smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima, krajnji cilj jest osigurati minimalno 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine.
Obaveza gradova i općina, sukladno Zakonu, bila je pokretanje razvrstavanja otpada od 24. srpnja 2014. Pokrenuti su projekti izgradnje reciklažnih dvorišta, uređenja zelenih otoka, nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i ostale komunalne opreme i vozila.
U proteklih 2,5 godine, riječ je o projektima ukupne vrijednosti 471 milijuna kuna, za čije je sufinanciranje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio 255 milijuna kuna, pohvalio se ministar.
Također je istaknuo kako su u posljednjih godinu dana nabavljene ukupno 331.904 kante za različite vrste otpada. Među ostalim, preko 100.000 kanti za odvojeno prikupljanje papira, gotovo 45.000 kanti za PET, oko 17.000 za staklo i preko 36.000 za biootpad.
Nabavljeno je, nabraja dalje ministar Zmajlović, i 21.149 kontejnera za različite vrste otpada. Postavljeno je ili je u postupku postavljanja 18.166 zelenih otoka.
Uz 101 postojeće reciklažno dvorište, njih 108 je u izgradnji, a još 481 planirano te ćemo doći na ukupno 690 reciklažnih dvorišta u Hrvatskoj što je čak i nešto više od procijenjenog potrebnog broja od 600 reciklažnih dvorišta. U funkciju razvrstavanja otpada stavljeno je i 20.159 kompostera te 256 vozila i radnih strojeva.
'Gotovo 80 posto građana koji žive u 396 gradova i općina trenutačno ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada. To je velik skok u odnosu na 2012., kada je to imalo samo njih 45 posto. Svi ovi podaci govore nam i da uvjerenje da ćemo dostići zacrtani cilj od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada do 2020. nije neutemeljeni optimizam, nego realno dostižan cilj', istaknuo je ministar Zmajlović.
Ministar se pohvalio i - kako je rekao - velikim pomacima i na druga dva ključna stupa uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – sanaciji odlagališta i izgradnji centara za gospodarenje otpadom.
U Hrvatskoj će biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom. Njihova je ukupna vrijednost 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati 90 posto sufinanciranja sredstvima iz EU fondova do 70 posto i ostataka do 90 posto iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Do kraja 2014., s probnim radom krenut će dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, koji će pokriti potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije. U sljedećih šest mjeseci predaje se dokumentacija za sufinanciranje sredstvima EU fondova za sljedećih šest centara za gospodarenje otpadom, a za pet preostalih centara pripremaju se dokumenti potrebni za prijavu za EU sufinanciranje, navedeno je u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
