Hrvatske autoceste (HAC), kako smo jučer objavili, krenule su u javnu nabavu kojom traže dobavljača za novi sustav naplate cestarine, procijenjene nabavne vrijednosti 100 milijuna eura. Kada bude uveden, a najvjerojatnije će se to dogoditi tijekom 2025., jer onaj tko dobije posao ima 24 mjeseca za implementaciju i postavljanje svega, naplatne kućice postat će prošlost, kao i plaćanje gotovinom i karticom na licu mjesta.

No radnici koji rade u njima - trenutno ih je oko 900, od čega su 734 zaposlena na neodređeno, a ostatak na određeno - prema riječima predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) Anđelka Kasunića, neće postati tehnološki višak jer novi sustav predviđa nove poslove i nova zaduženja. A novi poslovi su rad u mobilnim jedinicama koje će loviti prekršitelje i naplaćivati kazne. Spomenuti tender uključuje nabavku 60 vozila za potrebe HAC-a, devet koja će operirati na području BINA Istre, odnosno Istarskom ipsilonu, te pet na AZM-u.

'Tehnološkog viška neće biti, ljudi će se prerasporediti u mobilne jedinice i tri kontrolna centra - Dalmacija, Zagreb i Slavonija. Dio će ih ići na rad u analitiku ENC-a, nekoliko na web shop. Od 2018. broj zaposlenih je smanjen za 600 ljudi, a do 2025. godine, kada bi sustav trebao biti uveden, još 321 zaposleni imat će uvjete za odlazak u mirovinu', pojasnio je Kasunić. U mobilnim jedinicama trebala bi biti po dva čovjeka s radom u tri smjene, ali to je, naveo je prvi čovjek NCS-a, samo okvirni broj.

'Može se očekivati da će negdje biti jedan čovjek i da će sve ovisiti o dinamici i intenzitetu prometa. Isprva će trebati svi timovi sa svim ljudima, ali u periodu od četiri do pet godina nakon uvođenja, kad se ljudi naviknu, utvrdit će se koliko će zapravo trebati mobilnih timova', napomenuo je Kasunić.

Podsjetimo, naplata će se obavljati putem uređaja ENC i sustava ALPR, a ključno je to da će se svi korisnici za novi sustav naplate morati registrirati u sustavu.

Prilikom registracije morat će dostaviti podatke barem o broju registarske oznake vozila, o državi izdavanja registarske oznake i načinu plaćanja. Registrirat će se putem internetske stranice, aplikacije, ali i na sto namjenskih staza na postojećim naplatnim postajama. Na namjenskoj stazi bit će smješten kiosk za registraciju korisnika iz njihovih vozila. Izbjegavanje registriranja u sustavu i takav ulazak na autocestu smatrat će se prekršajem za koji su predviđene kazne.

'Nitko neće moći proći tako bez kazne. Ako se to i dogodi, s europskim rezidentima neće biti problema za slanje kazne na kućnu adresu jer smo dio EU-a i sve je povezano s EUCARIS-om (Europski informacijski sustav prometnih i vozačkih dozvola op.a.), a onima iz zemalja iz okruženja kazne će se moći naplatiti na granici jer će carina i policija prilikom pregleda dokumenata imati podatak o tome da cestarina nije plaćena', pojasnio je Kasunić i otkrio kolika je predviđena kazna za one koji se pokušaju švercati.

'Prema prijedlogu, kazna za prekršitelje iznosila bi sto eura plus cestarina, ali moguće je da će do konačnog prijedloga zakona biti i povećana. Kazna sada iznosi kao dvostruki iznos za najdužu dionicu', kazao je.

Naplata cestarine ili detekcija vozila koja mogu koristiti autocestu odvijat će se putem sustava uz prometnicu. Taj će sustav podatke o transakcijama slati u središnji sustav, a uključuje jedinice mobilnog nadzora plaćanja i prisilne naplate cestarine koje će otkrivati prekršitelje za vrijeme pretjecanja u vožnji, dok stoje na zaustavnom traku te obilaskom odmorišta i benzinskih postaja. No da bi ljudi mogli raditi u mobilnim jedinicama ili tri centra, bit će im nužna obuka.

'Obuka ljudi ići će na dvije razine. Prvu će provesti sindikat vezano za digitalnu pismenost. Svi koji to ne znaju obučit će se za rad na računalu. Drugu razinu obuke provest će onaj tko dobije posao na raspisanoj nabavi', zaključio je Kasunić.