"Ovom rezolucijom Ujedinjeni narodi potvrđuju ono što mi u Hrvatskoj jako dobro znamo – uslijed velikosrpske agresije koju je predvodio Miloševićev režim 90-ih godina učinjeno je jako puno zla na području bivše države", poručio je DP u povodu današnjeg donošenja rezoluciju kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu Međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

DP u priopćenju ističe kako je velikosrpska agresija ostavila svoj krvavi trag u Hrvatskoj, preko Vukovara do Škabrnje, u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Srebrenice, Goraždu i Višegradu.

Današnje proglašenje 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici Domovinski pokret pozdravlja kao jedno upozorenje i opomenu da se takvo zlo više nikada ne smije dogoditi.

Predsjednik DP-a Ivan Penava pozvao je srpski narod i državu da se suoče sa svojom prošlošću koja je, pod krinkom provođenja velikosrpske ideje, donijela toliko štete svim narodima bivše Jugoslavije. "Lekcije nisu naučili i s prošlošću se nisu suočili jer smo i danas svjedoci inzistiranja na politikama 'srpskog sveta'", rekao je Penava.

Uz izražavanje duboke sućuti bošnjačkom narodu za svu patnju koju su pretrpjeli, poručio je kako Domovinski pokret izražava optimizam i nadu da će na tragu ove rezolucije narodi u našem susjedstvu smoći snage graditi uspješnu suradnju temeljenu na međusobnom uvažavanju.

Za neobvezujuću rezoluciju glasale su 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzori su joj četrdesetak država, uključujući Hrvatsku koja je također glasala "za".