Dvojica optuženika od početka su poricali krivnju, a i u novom su postupku ostali pri svojim ranijim obranama u kojoj je Drljo, među ostalim, kazao da ga zločin opisan u optužnici zgrožava kao "časnika, vjernika i čovjeka".

Na kraju prvog suđenja u lipnju 2014. Drljo i Krajina su nepravomoćno oslobođeni također zbog nedostatka dokaza, no Vrhovni je sud krajem prošle godine prihvatio žalbu tužiteljstva na oslobađajuću presudu i zatražio novo suđenje pred izmijenjenim sudskim vijećem.

Drlju tužiteljstvo tereti za neposredno počinjenje zločina nad šestero civila kao i za nesprječavanje podređenih u ubijanju civila i paljenju njihovih domova, a Krajinu za zapovjednu odgovornost.

Na ponovljenom, kao i na prvom suđenju, ispitan je niz bivših specijalaca i njihovih zapovjednika od Željka Sačića, koji je u odvojenom postupku bio osumnjičen da nije poduzeo ništa kako bi spriječio zločin ni kaznio počinitelje, do ratnog zapovjednika cijele specijalne policije Mladena Markača. On je kazao da ga za Grubore nitko nije pitao sve do 2001. iako je pripremio opsežan spis s izjavama svih terenskih zapovjednika.

Svjedoci su govorili i o mogućim manipulacijama s izvješćima pa je tako bivši zapovjednik jedinice Josip Čelić u oba postupka kazao da je prvo izvješće pisao prema onome što su mu prijavili zapovjednici grupa na terenu, drugo po Sačićevom diktatu, a treće po povratku u bazu u Lučkom.

Za zločin u Gruborima, koji se dogodio uoči prolaska Vlaka slobode kojim je državni vrh nakon Oluje išao za Split, sudilo se i Igoru Beneti. No, on je u travnju 2011. pronađen obješen u šumi pored Otišića. Iako je policija izvijestila da je riječ o samoubojstvu Sačić je javno izrazio sumnju da je Beneta ubijen.

Drljo i Sačić bili su osumnjičeni i zbog zločina u selju Ramljani, a zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u siječnju je obustavilo istragu u tom slučaju.