Objavila je to premijerkaJadranka Kosor na konferenciji za novinare na kojoj je predstavila svoj antirecesijski gospodarski program kojeg je nazvala 'Programom za gospodarski oporavak' te nekoliko puta naglasila da ona osobno stoji kao njegov potpisnik.

'Ministar koji ne bude radio morat će otići!'

Većina mjera čije će provođenje koordinirati ministar financija Ivan Šuker, trebaju se provesti do kraja godine. Premijerka Kosor posebno je naglasila odgovornost ministara u provođenju mjera i rekla jednu značajnu rečenicu na koju će se javnost zasigurno pozvati slijedeći puta kada budu ministri prozivani za propuste u njihovim resdorima:

'U provedbi mjera puna je politička odgovornost ministara koji imaju velike i teške obaveze. Tko ih može izvršiti ostat će, tko ne može ili neće - morat će otići!' - rekla je Kosor koja ističe da je za ovaj program dobila potporu koalicijskih partnera.

Središnji cilj svih ciljeva je oživljavanje gospodarstva, zatim borba protiv korupcije te završetak pregovora s Europskom unijom', rekla je Kosor i dodala da je potrebno promijeniti shvaćanja i navike i kaže da nije u cijelom postupku odgovorna samo Vlada nego i lokalna samouprava.

'Tražit ćemo odgovorno poduzetništvo jer je to jedna od temeljnih vrijednosti za gospodarsku stabilnost, i to nije samo fraza!' - tvrdi Kosor i podsjeća sve one koji traže bolne rezove da uglavnom nitko nije spreman da se s bolnim rezovima krene od njih.

Kosor je najavila smanjivanje, odnosno ukidanje nekih kategorija povlaštenih mirovina što bi se trebalo dogoditi do kraja ove godine, ali nije precizirala o kojim je skupinama riječ jer kaže: 'Ne može se to sve napraviti preko noći, o detaljima ovih mjera još se trebaju održati brojni sastanci u ministarstvima'

Djelatnicima javne uprave i državnih tvrtki bit će ukinuta božićnica i regres i ta će se sredstva preusmjerit na socijalna davanja najsiromašnijima te za potpore zapošljavanju: 'Neki imaju po 200 kuna socijalne pomoći i njima bi značilo i tih 50 kuna više.'

Ovaj program, kaže Kosor, nije samo paket kratkoročnih mjera, nego gleda do 2020. godine: 'Spremni smo na promjene i neke korake, a traže se rezultati odmah i sada!'

Nvela je 5 ključnih poluga programa: smanjenje izdataka javnog sektora, preusmjeravanje proračunskih sredstava, smanjenje uplitanja države u gospodarske tokove, pokretanje novog investicijskog ciklusa i ubrzanje provedbe reformi.

Ukidaju se porezne olakšice

U području fiskalne politike najvažnije je, osim ukidanja i druge stope 'kriznog poreza' ili popularnog harača, da Vlada namjerava postupno smanjiti udjele, rashode i prihode opće države u BDP-u za 3 postotna boda.

Zatim, ukinut će se sve porezne olakšice u sustavu poreza na dohodak, osim poreznih poticaja za istraživanje i razvoj. To će, kaže Kosor, pomoći i da se povećaju neke plaće.

Najavljena je i izrada plana za smanjivanje državnih rashoda, te prodaja udjela države u trgovačkim društvima, manjih od 25 posto.

Smanjit će se, a u nekim područjima i ukinuti, neporezna davanja, a prioriteti su na vodnom doprinosu, doprinosu za Hrvatske šume, doprinos HTZ-a, spomenička renta, uz davanje preporuke lokalnoj samoupravi za umanjenje neporeznih davanja iz njezine nadležnosti.

5 posto manje zaposlenih u javnoj upravi i državnim poduzećima

Najavljena je i racionalizacija sustava javne uprave, te povećanje efikasnosti u pružanju javnih usluga, a prva navedena aktivnost u tom području je - 'donošenje plana smanjenja broja zaposlenih za cca 5 posto uz izradu plana zbrinjavanja viška zaposlenih, te prekvalifikacije u tijelima državne uprave, uvođenje klauzule 2 za 1 (za dva otišla, jedan novi zaposleni)'.

'Neće se to dogoditi preko noći, bit će to posljedica detaljne analize i pomnog razmišljanja' - kaže Kosor koja je i dodala da želi da rad za državu postane primamljiv, i da kvalitetni radnici vide prostor za napredak.

Vlada traži i objavljivanje registra zaposlenih u javnom sektoru i nadzor nad primjenom centraliziranog sustava javne nabave.

Kosor je tu istaknula i da se plaće moraju uskladiti jer je analizom utvrđeno da neki zaposlnici jane uprave imaju veće plaće od ministara pa i premijerke.

Privatizacija državnih poduzeća

Kosor traži i racionalno upravljanje državnom imovinom, te privatizacija trgovačkih društava u državnom vlasništvu: 'Treba odlučiti što prodati, što iznajmiti i što darovati i to sve do kraja ove godine. U državnom vlasništvu treba ostati čime što privatnik ne bi mogao dovoljno dobro raspolagati kao što je HEP.'

Očekuje se smanjivanjene plaća zaposlenima u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države i to za 10 posto - rekla je Kosor, ali dodala: 'Vodeći računa o tržišoj poziciji poduzeća!' Od božićnice i regresa se, prema riječima Kosor, mogu oprostiti jer država od tog reza neće odustati.

Trebat će se izraditi plan za korporacijsko upravljanje, a moguća je i koncesija za autoceste. 'Nijedna tema nije nedodirljiva, sve možemo staviti na stol' - kaže Kosor.

Država bi u svemu tome trebala dati svoj doprinos smanjenju opće nelikvidnosti. U Programu piše da se to treba vidjeti već 1. lipnja, ali Kosor je već upozorila da to neće biti moguće. Od 1. siječnja 2011. rok plaćanja će se sa 60 dana 'pomaknuti' na 45 dana.

HUP-u se preporučuje da popišu poduzeća s najvećim dugovanjima, a Kosor se posebno iznenadila podatkom da čak 60 posto tvrtki-dužnika nema registriranog niti jednog zaposlenog. 'Tu nešto nije uredu!' - ustvrdila je Kosor.

Kosor traži izradu izlazne strategije za nekonkurentne industrije, a najavila je poticanje investiranja projekata u željeznici, u morskom i zračnom prometu. Posebno je najavila da će na Vladi potegnuti i pitanje nove zračne luke Zagreb.

Revizija mirovinskog sustava

Kako bi se osigurala 'dugoročna održivost sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva', te kako bi se povećala 'učinkovitost socijalnih transfera njihovim usmjeravanjem isključivo onima kojima su neophodni' Vlada traži da se ide u reviziju sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje, te pripremi za postupno ukidanje pojedinih kategorija.

Priprema za uvođenje promjena u sustav mirovinskog osiguranja uključuje:

- postupno usklađivanje zakonske dobi za odlazak u prijevremenu i redovnu mirovinu

- izmjene pravila za odlazak u prijevremenu mirovinu s fianncijskom penaliziranjem prijevremenog umirovljenja

- postupni porast doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja

- priznavanje izdvajanja poslodavca u 3. stup kao porezno priznati trošak

- smanjenje naknada za upravljanje drugom stupu mirovinskog osiguranja

Kao važne točke programa Kosor je istaknula  važnost diplomatske promocije gospodarstva te reformu pravosuđa, dinamiziranje tržište rada, odgovornost prema budućim naraštajima, obrazovanje i znanost te brigu o prostoru i okolišu.

Većina mjera najavljena je kao da se nikada do sada nitko nije sjetio da bi to trebalo učiti, i kao da brojni stručnjaci nisu odavno mnoge od tih poteze predložili. U svakom slučaju, ako se mjere i ne provedu, one će HDZ-ovoj šefici Kosor poslužiti u predizbornoj kampanji za izbore 2011. godine. U slučaju da se ispostave nedovoljnima za oživljavanje ukomiranog gospodarstva, dobro će poslužiti oporbi.

Kosor oduševljen, Friščić suzdržan

Konferenciji za novinare prethodio je izvanredni sastanak vladajuće koalicije na kojem je, prema dosad raspoloživim informacijama, dogovoreno rezanje povlaštenih mirovina. Prvi je   nakon sastanka pred novinare izišao šef HSLS-a Darinko Kosor koji je izrazio zadovoljstvo novim Vladinim paketom.

'Vlada je prihvatila više od 80 posto onoga što smo predlagali u sklopu toga su i povlaštene mirovine, a više o tome će reći premijerka. Mogu samo potvrditi da je riječ o pravim liberalnim mjerama.' – rekao je Darinko Kosor.

Na novinarsko pitanje je li bilo riječi o registru branitelja ili posjetu predsjednika Ive Josipovića BiH, šef HSLS-a je rekao da to nije bila tema.

Za tportal je Kosor nakon toga izjavio da ga u ovom trenutku ne zanima ništa osim gospodarstva i, dok je tako, koalicija će biti čvrsta.

S nešto više opreza prema predstavljenim mjerama govorio je predsjednik HSS-a Josip Friščić koji je najavio da će konačnu odluku o Vladinom paketu donijeti nakon unutarstranačkih konzultacija. Ni on nije htio komentirati ni registar branitelja ni Josipovićev posjet BiH, uz konstataciju da to 'nisu vruće teme'.

Bio je to prvi sastanak vladajuće koalicije nakon više od dva mjeseca.