Na skupštini, koja se održava u Rimu i na kojoj se ove godine raspravlja o ovoj gorućoj temi, Benedikt je izrazio veliku zabrinutost zbog vjerskih sloboda i slobode prakticiranja vjere, koje su 'registrirane i u UN-ovoj Deklaraciju o ljudskim pravima' no, kako je istaknuo, 'ponovno im prijete sve veće zamke zbog ideologija koje nastoje spriječiti slobodu izražavanja vjerskih osjećaja'.

U poruci upućenoj članovima Akademije Benedikt podsjeća da 'svaka država ima suvereno pravo, kroz svoje zakone, izraziti različita stajališta o vjeri" no neke među njima', kazao je sa žaljenjem, 'uskraćuju vjerske slobode iz cijelog niza razloga, među kojima je i prezir prema samoj vjeri'. Sveta Stolica poziva 'sve države da poštuju i štite vjerske manjine, čiji pripadnici nastoje ostvariti miran suživot sa svojim sugrađanima i u potpunosti sudjelovati u svakodnevnom i političkom životu države, na dobrobit sviju'.

Predsjednica Akademije Mary Ann Glendon je na konferenciji za novinare izjavila kako '70 posto stanovnika našeg planeta živi u zemljama u kojima su na snazi oštre vjerske zabrane'. 'To najviše osjećaju pripadnici vjerskih manjina, a među manjinama, najviše stradaju one kršćanske', izjavila je Glendon dodavši kako su među najproblematičnijima muslimanske zemlje, od Irana do Saudijske Arabije, no i Kina, Indija, Mianmar i Sjeverna Koreja. Sveta Stolica zabrinuta je zbog nasilja i prijetnji prema katolicima u mnogobrojnim muslimanskim zemljama, poput Pakistana, Iraka i Egipta u kojima su islamistički ekstremisti ubili mnogobrojne kršćane.